Kvartarski period je period geološkog vremena koji je počeo krajem pliocenske epohe otprilike prije 1,8-1,6 miliona godina i koji traje do danas. Kvartar uključuje dvije geološke pod-podjele -- pleistocensku i holocensku epohu.
U posljednjoj reviziji međunarodne klasifikacije geoloških perioda, kvartar je uključen u neogen. Ta je odluka izazvala otpor među dijelom geologa.
Period od 1,8-1,6 miliona godina kvartara predstavlja vrijeme u kome su živjeli prepoznatljivui ljudi. Tokom ovog kratkog perioda, ukupna dužina kontinentalnog pomaka je bila manja od 100 km, što je uglavnom beznačajno za paleontologe. Međutim, geološki nalazi su sačuvani daleko detaljnije nego u ranijim periodima, te se mogu referencirati na današnje karte, s obzirom da se u 20. vijeku otkrio niz izvanrednih promjena kopnene mase. Glavne geografske promjene ovog doba su uključivale stvaranje Bosporskog tjesnaca i Skaggeraka tokom ledenog doba, koje su Crno more i Baltičko more prvo pretvorili u jezera, a potom u mora nakon povećanja morske razine; periodička punjenja La Manchea, odnosno stvaranja kopnenog mosta između Britanije i Evrope; periodička zatvaranja Beringovog prolaza, odnosno stvaranje kopnenog mosta između Azije i Sjeverne Amerike; periodična poplavljivanja Scablandsa na američkom Sjeverozapadu od strane ledenjačke vode. Velika jezera, kao i druga veća jezera u Kanadi, kao i Hudsonov zaljev, su također rezultat posljednjeg ciklusa, te privremene prirode. Tokom svakog ledenog doba u kvartaru, postojala je drukčija slika jezera i zaljeva.
Klima se sastojala od periodičnih glacijacija s kontinentalnim ledenjacima koji su znali dosezati i 40 stupnjeva geografske širine. Vrlo malo novih životinja je evoluiralo, vjerojatno zbog kratkog geološkog trajanja perioda. U sjevernim oblastima je došlo do masovnog izumiranja velikih sisavaca pred kraj pleistocenske epohe.
Mnogi oblici života kao sabljozube mačke, mamuti, mastodonti, gliptodonti i dr. su izumrli širom svijeta. Druge životinje, uključujući konje, deve i čite su izumrle u Sjevernoj Americi.
S vremenom se, zahvaljujući napretku geologije, potvrdilo da je uistinu bilo nekoliko perioda kretanja ledenjaka u oba smjera, odnosno da su u prošlosti temperature na Zemlji bile bitno drukčije od današnjih. Tako su Milankovićevi ciklusi, koje je bio opisao Milutin Milanković, temeljeni na premisi da su varijacije u solarnoj radijaciji glavni faktor koji kontrolira Zemljinu klimu.
Tokom ovog perioda, debeli ledenjaci su napredovali i povlačili se preko Sjeverne Amerike i Evrope, dijelova Južne Amerike i Azije i cijele Anktarktike. Stvorena su Velika jezera, a krupni sisavci su živjeli u dijelovima Sjeverne Amerike i Eurazije prekrivenim ledom. Ti sisavci su izumrli s krajem ledenog doba prije 10.000 godina. Moderni čovjek je evoluirao prije 100.000 godina.
Edá Cuaternaria | Kvartær | Quartär (Geologie) | Quarternary | Período cuaternario | Quaternaire | Era cuaternaria | Kvartar | Quaternario (geologia) | רביעון | Kvarteras | Quartair | 第四紀 | Kvartær | Kvartær | Czwartorzęd | Quaternário | Четвертичный период | Kvartar | Kvartäärikausi | Kvartär | 第四紀