Arhitektura u užem smislu je znanost i umjetnost planiranja i izgradnje nekretnina, dok recimo za uređenje krajobraza čiji dio je i okoliš brine se krajobrazna arhitektura. Čovjek koji se ozbiljno bavi arhitekturom zove se arhitekt. Pojam "arhitektura" koristi se i za opći ustroj složenih stvari, npr. informatička arhitektura. Također se koristi za proizvode arhitektonske djelatnosti, npr. arhitektura Novog Zagreba.)
Najstariji tekst o toj grani ljudske djelatnosti jest De Architectura latinskog autora Vitruvija, koji kaže da se arhitektura zasniva na skladu i ravnoteži tri načela: Ljepote (Venustas), Čvrstoće (Firmitas) i Korisnosti (Utilitas).
Arhitektura dodiruje mnoga područja - matematiku, razne umjetnosti, tehnologiju, zanate, društvene znanosti, politiku itd.
Filozofija je posebno popularna - dapače, često se spominje "filozofija" arhitekta kad se govori o njegovim metodama.
Racionalizam, empirizam, strukturalizam, poststrukturalizam i fenomenologija neke su filozofske škole koje su utjecale na arhitekturu.
Razlika između arhitekture i građevinarstva često je bila predmet kontroverze. Nikolaus Pevsner, europski povjesničar iz prve polovice 20. stoljeća, rekao je: "Garaža za bicikle je građevina, katedrala u Lincolnu je arhitektonsko djelo". Danas je razlika prilično nejasna. Bernard Rudofsky je u slavnom djelu "Arhitektura bez arhitekata" svrstao u arhitekturu čitav niz građevina koje dizajniraju amateri. Što se više vraćamo u prošlost, to je veće slaganje oko onoga što spada u arhitekturu, s obzirom da vrijeme izoštri razlike. Ako poput Vitruvija smatramo da je arhitektura sva dobra izgradnja, znači li to da loša arhitektura ne postoji? Kako bi se problem riješio, pogotovo s obzirom na golem broj građevina u današnjem svijetu, možemo definirati arhitekturu kao ono što rade arhitekti. Tako bi se naglasak stavio na razvitak arhitekture i arhitekata.
Arhitektura obuhvaća golemo područje, od planiranja i izrade dijelova do izgradnje kuća, luka, gradova, pa i čitavih regija. Zato bismo je mogli podijeliti u ove segmente:
Vidi Sedam svjetskih čuda
Primijenjene discipline | Arhitektura
Argitektuur | Arquiteutura | عمارة | Arquiteutura | Архитектура | Arhitektura | Arquitectura | Architektura | Architektura | Pensaernïaeth | Arkitektur | Architektur | Αρχιτεκτονική | Architecture | Arkitekturo | Arquitectura | Arkitektura | معماری | Arkkitehtuuri | Architecture | Boukeunst | Ailtireacht | Arquitectura | אדריכלות | वास्तुशास्त्र | Arhitektura | Építészet | Architectura | Arsitektur | Arkitekturo | Architettura | ᐃᒡᓗᕐᔪᐊᑦ ᐋᖅᑭᒃᓯᒪᓂᖏᑦ | 建築学 | 건축 | Architectura | Architectuur | Architektūra | Arhitektūra | Архитектура | Arquitectura | Arkitektur | Architectuur | Архитектурæ | Architektura | Arquitectura | Arhitectură | Архитектура | Architittura | Architecture | Architektúra | Arhitektura | Arkitektura | Архитектура | Arsitéktur | Arkitektur | Majenzi | கட்டிடக்கலை | สถาปัตยกรรมศาสตร์ | Arkitektura | Архітектура | 建筑学
This article is licensed under the GNU Free Documentation License.
It uses material from the
"Arhitektura".
Home Page • arts • business • computers • games • health • hospitals • home • kids & teens • news • physicians • recreation• reference • regional • science • shopping • society • sports • world