Vodik, (lat. Hydrogenium), plin oznaka H u periodnom sustavu elemanata, najlakši kemijski element, rednog broja 1, atomske mase 1,008.
Vodik je otkrio britanac Henry Cavendish 1766. i nazvao ga je "zapaljivim zrakom"
U njemu ima 99,98% običnog vodika (procij), 0,02% teškog vodika, atomske mase 2 (deuterij) koji je ujedno i sastavni dio teške vode, i ima ga u superteškom vodiku, atomske mase 3 (tricij), koji je i sastavni dio hidrogenske bombe.
Pri normalnom pritisku i temperaturi, vodik je plin bez boje, mirisa i okusa, zagušljiv je ali nije otrovan i lakši je 14,4 puta od zraka.
U industriji vodik se najčešće dobiva rastvaranjem vodene pare usijanim ugljikom ili razdvajanjem vode na sastavne elemente elektrolizom.
U slobodnom stanju vodik je u prirodi vrlo rasprostranjen, ali ne u velikim količinama. Prisutan je u atmosferi, u zemnom plinu itd. Sastavni je dio mnogih organskih spojeva, kiselina i otopina, a s kisikom čini cjelokupnu količinu vode na Zemlji.
Vodik se upotrebljava za sintezu amonijaka i metanola, za proizvodnju goriva za motorna vozila hidrogenacijom ugljika, nafte i katrana. Koristi se i za zavarivanje i topljenje metala, za punjenje zračnih balona i zračnih brodova, za pretvaranje nekih metalnih oksida u metale itd.
Waterstof | هيدروجين | Hidróxenu | Вадарод | Водород | Hidrogen | Vodík | Hydrogen | Brint | Wasserstoff | Υδρογόνο | Hydrogen | Hidrogeno | Hidrógeno | Vesinik | Hidrogeno | هیدروژن | Vety | Hydrogène | Hidrigin | Haidreagain | Hidróxeno (elemento) | હાઈડ્રોજન | מימן | Hidrogén | Hydrogeno | Hidrogen | Hidrogeno | Vetni | Idrogeno | 水素 | cidro | წყალბადი | 수소 | Hîdrojen | Hydrogenium | Waterstof | Vandenilis | Ūdeņradis | Hauwai | Водород | Hidrogen | Waterstoff | Waterstof | Hydrogen | Hydrogen | Idrogèn | Wodór | Hidrogénio | Hidrogen | Водород | Vodik | Hydrogen | Vodík | Vodik | Водоник | Väte | ஹைட்ரஜன் | ไฮโดรเจน | Idroheno | Hidrojen | ھىدروگېن | Водень | Hiđrô | Idrodjinne | 氢 | 氫