Umjetnost je osobita ljudska djelatnost čije se značenje konstituira u složenom komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkog djela i publike. Različita su značenja pridodavana umjetnosti u različitim povijesnim periodima, no od početka modernog doba skloni smo umjetnosti pridavati slijedeće osobine: svaka pojedina umjetnost posjeduje vlastiti visoko razvijeni i autonomni jezik; umjetnost ima neovisnu i slobodnu poziciju u društvu; umjetnost nema društveno propisanu svrhu; svrha umjetnosti leži u ispunjavanju njene modernistički definirane prirode, koju određuju ideje slobode, imaginacije, individualnosti, otkrića, eksperimenta, pobune, ljepote, istine, pravde, uglavnom društvenih ideja na kojima se od francuske revolucije u većini svojih segmenata temelji Zapadno društvo.

Obilježje moderne i postmoderne umjetnosti jest pluralitet umjetničkih jezika, umjetničkih stilova, ideja i ideologija, pa za razliku od većine prošlih umjetničkih razdoblja (drevni Egipat, antička umjetnost, bizantska umjetnost itd.) ne možemo govoriti o jednom dominantnom umjetničkom pokretu ili stilu, nego različitim, nerijetko i suprotstavljenim umjetničkim praksama. Umjetnost i njezin svijet, u suvremenom društvu, ne čini samo ono što vidimo, čujemo, čitamo, opipavamo, ono što percipiramo kao umjetnički objekt, nego i cijeli jedan "nevidljivi" svijet znanja o umjetnosti, o njezinoj povijesti, njezinom jeziku, njezinim brzim i aktualnim kretanjima, posredovanim različitim i brojnim kulturalnim institucijama (muzeji, galerije, knjižnice, izdavači, umjetnička kritika, komcertne dvorane, operne kuće, teorija umjetnosti, estetika itd.).

Premda riječ "umjetnost" danas uglavnom označava likovne, odnosno vizualne umjetnosti, u tradicionalnom smislu riječi pod umjetnošću podrazumijevamo književnost, glazbu, likovnu umjetnost i filmsku umjetnost. Svaka se od ovih makro-umjetnosti može dodatno dijeliti na umjetničke discipline, rodove, vrste itd: književnost možemo podijeliti na prozu, liriku i dramu, od kuda dalje možemo doći do scenske ili plesne umjetnosti i sl.; glazbu možemo podijeliti na tradicionalnu, klasičnu, jazz i rock glazbu, od kuda dalje možemo doći do pjevačke ili sviračke umjetnosti; likovnu umjetnost na slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu, od kuda dalje možemo doći do umjetnosti performansa, video umjetnosti, fotografske umjetnosti, internet umjetnosti i sl..

Tradicionalni popis umjetnosti navodi ih 6; pojavom filma, on je stavljen kao sedma umjetnost, a pojavom stripa, on je nazvan deveta umjetnost.

1. glazba
2. drama
3. književnost
4. slikarstvo
5. kiparstvo
6. arhitektura
7. film
8. ples
9. strip

Poviješću, ulogom, kretanjem i značenjem različitih umjetnosti bave se uglavnom različite humanističke znanosti kao što su povijest, povijest umjetnosti, jezikoslovlje i dr., dok se u novije vrijeme proučavanje umjetnosti odvija na interdisciplinarnim načelima, pa se različite znanstvene (društvene ili prirodoslovne, poput matematike) i paraznanstvene prakse (psihoanalitička teorija, teorija medija, feministička teorija itd.) intenzivno bave fenomenom umjetnosti.

umjetnost

Arte | فن | Arte | Mens | Мастацтва | Изкуство | Arz | Umjetnost | Art | Arte | Umění | Kunst | Kunst | Τέχνη | Art | Arto | Arte | Kunst | Arte | هنر | Taide | Art | Art | Keunst | Ealaín | Arte | אמנות | कला | 예술 | Művészet | Arte | Seni | Arto | Arte | 芸術 | ხელოვნება | Huner | Art | Ars | Arte | Konscht | Kuns | Menas | Toi | Уметност | Seni | Toltecayotl | Arte | Kunst | Kunst | Kunst | Kunst | Аивад | Sztuka | Arte | Artă | Искусство | Arti | Umetnost | Art | Umenie | Umetnost | Arti | Уметност | Konst | Usanifu | ศิลปะ | Sanat | Nghệ thuật | קונסט | 艺术