Operacijski sustav

Operacijski sustav je skup osnovnih sistemskih programa koje se zaduženi za izravno upravljanje i nadzor nad sklopovljem računala (hardware). Pod sklopovlje ubrajamo sve ulazne i izlazne uređaje spojene na računalo.

Tipični primjeri ulaznih uređaja su tipkovnica, miš, ekran na dodir (touch screen), itd., izlazni uređaji mogu biti zaslon, pisač ili ploter, a primjeri ulazno-izlaznih zvučna kartica, video kartica, te vanjske memorije. Vanjske memorije su posebna grupa ulazno-izlaznih uređaja, od kojih su poznate usb memory stick, čitači CD i DVD medija, radna memorija računala (RAM), hard diskovi i floppy diskovi (diskete).

Operacijski sustav sadrži osnovne programe za upravljanje: memorijom, pristup podacima na diskovima, upravljanje i izvršavanje programa, upravljanje korisničkim sučeljem (rad i izgled zaslonskog prikaza i čitanje tipkovnice i miša). Mnogi korisnički programi oslanjaju se na operacijski sustav prilikom svog izvođenja; pozivanjem rutina operacijskog sustava kroz tzv. API (eng. application program interface).

Povijest razvoja

Na samom početku pojave prvih računala u kasnim 1930-tim i tokom Drugog svjetskog rata nisu postojali operacijski sustavi te su računala bila programirana na visini stroja. Kod nulte generacije računala samo je bilo moguce izvršavati jedan program na stroju i taj jedan program imao potpunu kontrolu nad računalom. Sve rutine za obavljanje nižih operacija (kao čitanje s papirne vrpce ili ispisivanje na pisaču) bile su sastavni dio svakog programa. Za programiranje nulte generacije računala programer je morao dobro poznavati stroj računala, a vještina programiranja je u sebi sadržavala određenu količinu prepravke stroja (hardware) računala - premještanje žica kao dodavanje ili oduzimanje elektroničkih sklopova . Nulta generacija računala su bili eksperimentalni - novi uređaji, i kao takvi prepravke na stroju su bile nužne jer i nije postojalo dovoljna količina znanja i iskustva kako graditi i programirati računala kao i mogućim praktičnim primjenama računala i računalstva.

Biblioteke rutina

Već tokom nulte generacije pojavile su se prve biblioteke rutina. Ove biblioteke sadržavale su programe koje su izvršavale odredene funkcije na računalu kao na primjer: čitanje znakova s papirne vrpce, ispisivanje na pisaču, ili na zaslonu, matematičke operacije kao zbrajanje matrica trigonometrijske operacije ili slično. Biblioteke rutina su se razvile kao nužni stupanj u razvoju računala; jer korištenjem rutina iz biblioteke rasterećivale su programere od pisanja rutinskih programa kao i programa koji se bave operacijama na stroju računala, fokusirajući svoj trud i vrijeme na razvijanje korisničikih aplikacija. Prve biblioteke rutina su bile objavljivane i rasparčanane besplatno u krugu prvih korisnika, što je prvi primjer pojave slobodnog sofwarea.

Prva generacija operacijskih sustava

Prvi operacijski sustavi razvijeni su tokom razvoja prve generacije računala u 50-tim godinama dvadesetog stoljeća, a ovaj razvoj je bio moguć prvo zbog povećanih sposobnosti prve generacije a i zbog sakupljenih iskustva u proizvodnji i programiranju računala tokom izrade nulte generacije računala. U prvoj generaciji pojavila su se dvije vrste operacijskih sustava: (eng.) batch operating systems i (eng.) real time operating systems. Batch operacijski sustavi nastali su kao potreba automatizacije ucitanja programa u racunalo kao i potreba da se stroj bolje iskoristi. Primjeri prvih batch operacijskih sustava su: FORTRAN Monitor System, Input Output System, General Motors Operating System. Prvi Real time operating systems ili operacijski sustavi u stvarnom vremenu SAGE (Semi-automatic Ground Environment) bio je razvijen tokom pojave prve generacije računala za potrebe upravljanja američkih vojnih sustava radarskog promatranja i ranog uzbunjivanja.

Arhitektura

Osnovne zadaće

upravljanje memorijom (eng. memory management)
izvršavanje radnji (eng. task management)
pristup podatcima na disku i njegovim upravljanjem
grafički prikaz na zaslonu
čitanje ulaznih jedinica

Cjeline

jezgra operacijskog sustava (eng. kernel)
ljuska za izvođenje programa (eng. command shell)
datotečni sustav (eng. file system)
sustavni programi (eng. system utilities)
korisničko sučelje (eng. graphical user interface)
(eng. network stack)
API (eng. Application programming interface)

Jezgre

monolitne
mikro jezgre
egzojezgre

Primjena operacijskih sustava

PDA
Mobilni Telefoni
Routeri
Satelitski prijamnici
Automobili

Zatvoreni operacijski sustavi

Popis zatvorenih operacijskih sustava

Otvoreni operacijski sustavi

Linux (poznatije Linux distribucije su: Debian, Slackware, Red Hat, SuSE, Mandriva (Mandrake))
BSD inačice Unixa: FreeBSD, NetBSD, OpenBSD, DesktopBSD

Pojmovi vezani uz operacijske sustave

PnP - kratica za engleski izraz Plug And Play, doslovno umetni i radi, osobina operativnog sustava da automatski prepozna novi uređaj umetnut i spojen na računalo

Hobi operacijski sustavi

LainOS
Menuet
ReactOS
Panalix
Syllable
Trion Operating System
Visopsys

Pioniri i poznatije licnosti

Garry Kendall

Vanjske poveznice

Operacijski sustavi na FOI - Varaždin

Računarstvo | Operacijski sustavi

Gourt Home::Gourt :: Operacijski sustav