Plošnjaci

Plošnjaci (grč. Plathelminthes) su životinje iz skupine beskralješnjaka

Virnjaci

Virnjaci su plosnato građeni organizmi tamnosmeđe boje. Žive slobodno. Površinu tijela prekrivaju stanice s trepetljikama pa se smatra da im podrijetlo dolazi od trepetljikaša. Pokreću se mišićima koji se nalaze ispod trepetljikavih stanica i sluzi koju izlučuju žlijezde u koži. Virnjak ima mrežasti živčani sustav, a neki imaju ganglije povezane živčanim vrpcama. Virnjaci se hrane kroz jedini usni otvor smješten s trbušne strane i njime ujedno izbacuju neprobavljene ostatke hrane. Grabežljivci su pa gutaju cijeli plijen. Nemaju organe za disanje pa dišu difuzijom. Nemaju ni krvotok. Za regulaciju količine vode u organizmu i za izbacivanje štetnih tvari služe im cjevčice nefridije. Virnjaci su dvospolci stoga se razmnožavaju spolno. Imaju sposobnost regeneracije pa se iz svakog dijela može razviti novi virnjak.

Metilji

Metilji su nametnici. Oko usta i na trbuhu imaju prijanjaljke kojima se pričvršćuju za tkivo domadara. Tijelo im je obavijeno kutikulom koja ih štiti od probavnih sokova domadara i igra ulogu kože. Metilji su nametnici u čovjeku, mačkama, govedima, svinjama, psima, štakorima, ovcama i drugim životinjama, a napadaju žučne kanale, jetru, gušteraču, pluća, vene, mokraćni mjehur, probavilo i druge ^*]e.

Probavilo metilja sastoji se od dva slijepa ogranka crijeva. Hrane se tjelesnom tekućinom i krvi domadara koju sišu mišićavim ždrijelom. Žive anaerobno i štetne tvari izlučuju nefridijama. Kao i virnjaci, metilji su dvospolci i stvaraju veliki broj jajašaca. Životni ciklus metilja sastoji se od spolne i nespolne generacije.

Da bi se jaja metilja razvila, iz zaražene životinje moraju dospjeti u vodu. Iz njih se razvija trepetljikava ličinka. Ona se prihvati u vodi za puža barnjaka i kroz kožu se uvuče u unutrašnje organe gdje se kasnije stvara ličinka s repićem. Ona izlazi iz puža, odbacuje rep i pričvrsti se za neku vodenu biljku gdje se začahuri. Kada domadar (npr.govedo) pojede začahurenu ličinku u njemu se razvije odrasli metilj, a čovjek se zarazi jedući zaraženo meso.

Bolest koju uzrokuju metilji zove se metiljavost i protiv nje postoji lijek.

Trakavice

Trakavice su također nametnici u probavilu kralješnjaka, osobito domaćih životinja. Tijelo joj je prekriveno kutikulom, a ispod nje se nalaze mišići koji omogućuju savijanje tijela. Prednji dio tijela zove se skoleks koji na sebi ima prijanjaljke kako bi se trakavica prihvatila za domadara. Na skoleks se nastavlja tanki vrat koji stvara članke ili proglotide. Trakavice dosežu duljinu od 25 m. Nemaju probavila, a hranjive tvari uzimaju preko površine tijela. Živčani sustav im se sastoji od dvije živčane vrpce. Izlučuju nefridijama. Trakavice su dvospolci i u svakom članku im se nalaze sjemenici i jajnici. Oplodnja se događa u članku pa to zovemo samooplodnja. Jajašca iz raspadnutih članaka s izmetom domadara izlaze van. Njih obično na paši progutaju domaće životinje i ona uđu u njihovo probavilo. U crijevu se jajašca razvijaju u ličinku koja potom ulazi u krvotok i dospijeva u mišiće. U mišićima se pretvara u drugu ličinku koja se začahuri. Ako čovjek pojede nedovoljno kuhano, sušeno ili pečeno meso ličinka se oslobodi iz čahurice i u čovjekovu crijevu se razvije nova jedinka. Goveđa trakavica je česti nametnik u čovjekovu crijevu. Doseže duljinu od 3 m. Zaraženi čovjek osjeća mučninu, ima proljev i gubi tjelesnu masu. Trakavice se moguće riješiti lijekovima ili operacijom ali to nije uvijek uspješno. Najopasnija trakavica za čovjeka je pasja trakavica (enhikok) kojom se zaražujemo igranje sa psom, jer se jajašca nalaze na psećoj dlaci. Plošnjaci su se vjerojatno razvili od višejezgrenih trepetljikaša.

Beskralješnjaci

Gourt Home::Gourt :: Plošnjaci

Virnjaci

Metilji

Trakavice