Gourt Home::Gourt :: Njemačka
Savezna Republika Njemačka je država u središnjem dijelu Europe.
Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltikom, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Njemačka je jedna od osnivačkih članica Europske Unije.
Povijest
Njemački jezik i pojam "njemački narod" stari su više od tisuću godina, ali država koja je danas poznata kao Njemačka ujedinila se kao moderna nacionalna država tek 1871., kad je utemeljeno Njemačko Carstvo, kojim je dominirala Pruska (Austrija je ostala zasebno multietničko carstvo još 50 godina). To je bio drugi njemački Reich, što se obično prevodi kao "carstvo", ali znači i "kraljevstvo".
Prvi Reich - poznat kroz veći dio svoje povijesti kao Sveto Rimsko Carstvo njemačkih nacija - potekao je 843. godine iz podjele karolinškog kraljevstva (koje je 25. prosinca 800. zasnovao Karlo Veliki), točnije iz države Istočne Franačke, nastale nakon podjele Franačkog Carstva 843.godine. Prvi Reich se održao u raznim oblicima do 1806. godine, kad je nestao zbog Napoleonskih ratova.
Od 1815. do 1871. godine Njemačka je bila rascjepkana u mnogo neovisnih država, od kojih je 39 država činilo Njemačku Konfederaciju (Deutscher Bund).
Drugi Reich je proglašen 18. siječnja 1871. u Versaillesu, a ukinut je (9. studenog 1918.).
Nakon francuskih osvajanja u Napoleonskim ratovima, neprijateljstvo između dvije zemlje se nastavilo u Francusko-pruskom ratu iz 1871. (pobjeda Njemačke) i 1. svjetskom ratu (pobjeda Francuske). Njemački je car morao odstupiti 1918. godine, a nakon gušenja Njemačke revolucije, umjesto Drugog Reicha nastupila je demokratska Weimarska Republika.
Zbog ratne naknade koju je Njemačka morala platiti nakon Versajskog mira, te zbog Velike ekonomske krize, njemačko je gospodarstvo krajem 1920-ih doživjelo kolaps. Protudemokratske snage, kako ljevičarske tako i desničarske, imale su sve veću potporu. Na izvanrednim izborima u srpnju i studenom 1932. nacisti su osvojili 37,2% odnosno 33,0% glasova. Adolf Hitler je 30. siječnja 1933. imenovan kancelarom, a zakonom iz 23. ožujka 1933. parlament je praktički ukinuo ustav Weimarske Republike.
Tako je nastupio Treći Reich, kojim su vladali nacisti i koji je trajao 12 godina (1933 - 1945.). Hitler je 1934. stekao apsolutnu vlast jer je postao i predsjednik.
Hitlerova agresivna politika pripajanja susjednih zemalja kako bi se za njemački narod osvojio "životni prostor" (Lebensraum) izazvala je 2. svjetski rat u Europi 1. rujna 1939. godine. Njemačka je u početku imala velike vojne uspjehe i osvojila glavninu europskog kopna, kao i znatan dio Sovjetskog Saveza. Ipak, pritisnuta s dvije strane Sovjetskim Savezom i SAD-om, Njemačka je počela gubiti rat. Nakon Hitlerova samoubojstva, Njemačka je kapitulirala 8. svibnja 1945. godine. Poraz je doveo do velikih teritorijalnih gubitaka, 15 milijuna useljenika i 45 godina podijeljene Njemačke.
Rat je izazvao uništenje 80% svih njemačkih gradova s više od 100,000 stanovnika. Ipak, gospodarstvo se naglo oporavilo 1950-ih godina (tzv. Wirtschaftswunder ili gospodarsko čudo), a gradovi su postupno obnovljeni.
Godine 1949. osnovane su dvije njemačke države: Zapadna Njemačka, koja je izvorno imala dvanaest saveznih država, i Istočna Njemačka s pet saveznih država (umjesto kojih su 1952. uvedeni okruzi). Saarland se pridružila Zapadnoj Njemačkoj 1957. godine.
13. kolovoza 1961. podignut je Berlinski zid. Masovni prostesti 1968. u Zapadnoj Njemačkoj doveli su do novog uređenja, u kojem su se kao osnovne vrijednosti isticale demokracija, ljudska prava i anti-nacionalizam. Kancelar Willy Brandt je najviše doprinio poslijeratnom pomirenju unutar i izvan Njemačke. Poznat je njegov Kniefall kada je u Auschwitzu pao na koljena pred spomenikom svih žrtava. Nakon što su u Europi pali komunistički režimi, Njemačka je ponovo ujedinjena 1990. godine. Njemačka je bila prva europska zemlja (uz Vatikan koja je poduprla neovisnost Hrvatske (vidi: hrvatsko-njemački odnosi).
Zajedno s Francuskom, Njemačka danas ima vodeću ulogu u Europskoj uniji.
Politika
Glavni članak: Politika Njemačke
Njemačka je ustavna savezna demokracija, čiji je politički sustav naveden u Ustavu iz 1949. koji se zove Grundgesetz (Temeljni zakon). Njemačka ima parlamentarni sustav, na čelu Savezne vlade (Bundesregierung) je Bundeskanzler (savezni kancelar) kojeg bira parlament.
Parlament je dvodoman. Donji dom zove se Bundestag (Savezna skupština). Zastupnici za njega biraju se svake četiri godine na izborima. Sustav izbora je proporcionalni s pragom a zastupanje je pol izravno i pol s lista. Kad se računa koliko će strake dobiti s lista uzmi se u obzir koliko su već dobili izravno.
Gornji dom parlamenta zove se Bundesrat (Savezno vijeće), u kojega 16 saveznih država Njemačke (Bundesländer) šalju, ovisno o broju stanovnika, šalju svoje zastupnike.''Bundesrat - ovisno o predmetu - može utjecati na zakonodavni postupak. U posljednje vrijeme se mnogo raspravlja o tome kako Bundestag i Bundesrat smetaju jedan drugome i otežavaju efikasno upravljanje zemljom.
Šef države je Bundespräsident (Savezni predsjednik), čije se ovlasti uglavnom svode na ceremonijalne i predstavničke dužnosti.
U pogledu sudstva treba spomenuti Ustavni sud (Bundesverfassungsgericht), koji može poništiti bilo koji zakon ili administrativni dokument ako ga ocijeni neustavnim. Njegovo sjedište je u Karlsruheu
Savezne države
Glavni članak: Savezne države Njemačke
Njemačka se dijeli na šesnaest saveznih država (Bundesländer, jednina: Bundesland):
- Baden-Württemberg
- Bavarska (Bayern)
- Berlin (grad-država)
- Brandenburg
- Bremen (grad-država)
- Donja Saska (Niedersachsen)
- Hamburg (grad-država)
- Hessen
- Mecklenburg-Zapadno Pomorje (Mecklenburg-Vorpommern)
- Porajnje-Falačka (Rheinland-Pfalz)
- Saarland
- Saska (Sachsen)
- Saska-Anhalt
- Schleswig-Holstein
- Sjeverna Rajna-Vestfalija (Nordrhein-Westfalen)
- Tirinška (Thüringen)
Osim toga, Njemačka ima 438 okruga (Kreise).
Zemljopis
Glavni članak: Zemljopis Njemačke
Njemačka se proteže od Alpa (najviši vrh, Zugspitze, visok je 2,962 m) na jugu do obala Sjevernog mora i Baltika na sjeveru. Središnja Njemačka ima šumovita brda, a sjeverna Njemačka ima nizine (najniža točka, Neuendorfer/Wilstermarsch, leži 3.54 m ispod površine mora). Njemačkom teku neke od najvećih europskih rijeka, kao što su Rajna, Dunav i Laba.
Gospodarstvo
Glavni članak: Gospodarstvo Njemačke
Njemačka je treća gospodarska sila na svijetu nakon SAD-a i Japana, te gospodarski daleko najjača država Europe.
Ipak, kapitalističko gospodarstvo Njemačke sve se teže nosi sa zahtjevima socijalne države. Kruti ustroj koji zahtijeva velike socijalne doprinose iz plaće doveo je do akutnog problema nezaposlenosti, dok su njemački umirovljenici izborili socijalne primitke koji nadmašuju doprinose od radnika. Moderniziranje gospodarstva u istočnom dijelu Njemačke i dalje je skup i dugoročan problem, na koji zapadne savezne države godišnje troše oko 100 milijarda dolara.
Nedavno usvajanje zajedničke europske valute i opća politička i ekonomska integracija u Europu trebali bi donijeti velike gospodarske promjene.
Stanovništvo
Glavni članak: Stanovništvo Njemačke
Nijemci - vidi: Germanski narodi
U Njemačkoj živi najmanje 7 milijuna stranih državljana, u koje spadaju izbjeglice, inozemni radnici (Gastarbeiter) i njihove obitelji. Njemačka je glavni cilj političkih i ekonomskih bjegunaca iz mnogih zemalja u razvoju.
Na sjeveru živi danska manjina, dok u saveznoj državi Brandenburg živi malobrojna slavenska manjina po imenu Lužički Srbi. Frigijski jezik, koji se smatra najsrodnijim engleskome, govori kao materinski oko 12,000 ljudi u Njemačkoj. U seoskim područjima sjeverne Njemačke raširen je donjosaski jezik.
Doseljavanjem se stvorila i znatna turska manjina. Ostale značajne manjine su Hrvati, Talijani, Rusi i Poljaci. Vidi: Hrvati u Njemačkoj.
Njemačka je među prvim zemljama u svijetu po obrazovanju, tehnološkom razvitku i gospodarskoj proizvodnji. Od kraja 2. svjetskog rata, broj mladih koji upisuju fakultete porastao je više od tri puta, a zanatske i tehničke škole u Njemačkoj spadaju u sam svjetski vrh. S prihodima od 25,000 eura po glavi stanovnika, Njemačka je društvo srednje klase. Širokogrudan sustav socijalnog osiguranja omogućuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milijuni Nijemaca putuju u inozemstvo.
Kultura
Glavni članak: Kultura Njemačke
Njemačka je mnogo doprinijela svjetskoj kulturi. U Njemačkoj su rođeni skladatelji Carl Maria von Weber, Jacques Offenbach, Schumann, Mendelssohn, Beethoven, Bach, Brahms i Wagner; književnici Goethe, Hoffmann, Heine, Rilke, Mann, Brecht i Schiller; umjetnici Dürer, Ernst, Beuys i Baselitz; filozofi Engels, Kant, Hegel, Marx i Nietzsche; ,znanstvenici Robert Bunsen, Robert Kirchhoff, Immanuel Kant, Wilhelm Eduard Weber, Einstein, Hertz, Born i Planck te izumitelji Benz, Otto, Diesel i Daimler.
Njemački jezik, koji ima mnogo dijalekata, u 19. stoljeću je bio lingua franca srednje, istočne i sjeverne Europe, a i danas se uči diljem svijeta kao jedan od najvažnijih jezika. Mnogi velikani nisu bili Nijemci ali su djelovali u ozračju njemačke kulture, npr. Mozart, Kafka i Nikola Kopernik.
Odnedavno se Njemačka vratila na svjetsku kulturnu scenu u velikom stilu, s preporođenim Berlinom, te novom glazbom i umjetnošću. Između ostaloga, u filmu i književnosti postoji jak trend da se obrađuju teme vezane uz njemačko ujedinjenje.
Religije
Njemački ustav, Grundgesetz, jamči slobodu vjere i vjeroispovijesti, te kaže da se nitko ne smije diskriminirati zbog vjere.
Katoličanstvo je bilo glavna religija u Njemačkoj do 16. stoljeća, kad je reformacija drastično promijenila stanje. Martin Luther se 1517. suprotstavio katoličkoj crkvi i osnovao protestantizam. Danas većina protestanata u Njemačkoj spada u Njemačku evangeličku crkvu.
Oko 30% stanovnika su protestanti i oko 30% katolici. Daljnjih 30% su oni koji se nisu izjasnili kao vjernici.
Preostalih 10% stanovništva čini 3.3 milijuna muslimana, 1.2 milijuna pravoslavaca, milijun ostalih kršćana, milijun članova zajednica s posebnim statusom, milijun članova novih religioznih pokreta, milijun članova duhovnih zajednica, 150,000 Židova, 150,000 budista i 100,000 hinduista. (Izvor: Goethe Institut, http://www.goethe.de/kug/ges/rel/ein/en23778.htm)
Praznici (neradni dani)
Osim državnih praznika, svaka savezna država određuje svoje praznike (gesetzliche Feiertage).
Jedini grad u Njemačkoj sa svojim posebnim praznikom jest Augsburg, koji 8. kolovoza slavi Friedensfest ("Praznik mira").
Vanjske poveznice
- Deutschland.de - Službeni portal Njemačke
- Statistikportal.de - Službeni statistički podaci
- Bundesregierung Deutschland - Službena stranica savezne vlade
- Bundespräsident - Službena stranica predsjednika Njemačke
- Bundestag - Službena stranica njemačkog parlamenta
- Urbani sistem Njemačke prije i poslije ujedinjenja
- Dokada razlike unutar Njemačke?
Duitsland | Deutschland | Alemaña | Þēodiscland | ألمانيا | Alemaña | Almaniya | Германия | Njemačka | Alemanya | Německo | Германи | Yr Almaen | Tyskland | Deutschland | Γερμανία | Germany | Germanio | Alemania | Saksamaa | Alemania | آلمان | Saksa | S'aksamaa | Týskland | Allemagne | Gjermanie | Dútslân | An Ghearmáin | A' Ghearmailt | Alemaña - Deutschland | גרמניה | जर्मनी | Németország | Germania | Jerman | Germania | Þýskaland | Germania | ドイツ | გერმანია | ಜರ್ಮನಿ | 독일 | Almanya | Almayn | Germania | Däitschland | Duutsland | Alémani | Vokietija | Vācija | Tiamana | Германија | Ӂермания | Jerman | Ġermanja | Germany | Alemantlan | Düütschland | Duitsland | Tyskland | Tyskland | Alemanha | Герман | Niemcy | Alemanha | Germania | Germania | Ghirmânii | Германия | Zermània | Girmania | Duiska | Nemačka | Germany | Nemecko | Nemčija | Gjermania | Немачка | Tôitšhi | Jėrman | Tyskland | ஜெர்மனி | สหพันธ์สาธารณรัฐเยอรมนี | Alemanya | Siaman | Almanya | Німеччина | Đức | דײַטשלאַנד | 德国 | Tek-kok
"Njemačka"