Nijemci

Diepolka2.jpg Nijemci - narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj. Računa se da ih svih zajedno ima preko 100 milijuna koji govore materinjim njemačkim jezikom. Među Nijemcima postoji više etničkih grupa koje se razlikuju po jeziku i običajima. Najpoznatiji su svakako Švabi (porijeklom od Sueba ili Sveva), Bavarci (porijekom od Bajuvara), Sasi (u Saskoj, porijeklom od Saksonaca ili Sasa) i vjerojatno još neki.

Ime

U vlastitom jeziku /die/ Deutschen, a u engleskom Germans. U hrvatskom i srpskom jeziku često nazivani Švabama, što je u stvari jedna od njihovih etničkih zajednica.

Kratka povijest

Mnnnm.jpg

Rana povijest

Germanska plemena, porijeklom od mješavina starih naroda što življaše duž obala Baltičkog mora, naselila su sjeverne predjele europskog kontinenta oko 500. godine p.n.e.. Od 100. p.n.e. nalazimo ih u središnjim i južnim predjelima današnje Njemačke. U to vrijeme bijaše 3 glavne plemenske skupine: to su Istočni Germani u području duž Odre i Visle; Sjeverni Germani u južnim predjelima današnje Skandinavije; i treći bijahu Zapadni Germani sa krajnjeg juga Jutlanda, odnosno između Sjevernog mora, Labe, Rajne i Majne. Rajna je postala granicom između germanskog i romanskog (rimskog) teritorija nakon poraza Sueba 70. p.n.e. od strane Julija Cezara. Ipak, ostaje prisutna opasnost od ratobornih plemena Germana, što pobuđuje Rimljane da idu u potjeru za njima. Kvintilije Var griješi što se upustio u taj posao, potukao ga je poglavica Heruska, Arminije, u bici u Teutonburškoj šumi (Teutoburger Wald) 9. n.e. Var je poginuo a uništena mu je sva vojska, 3 legije, 3 ale i 6 kohorti. Ovom bitkom samo je još jednom ustanovljena granica na Rajni, a Rimljani sagradiše fortifikaciju dugu 300 kilometara da se zaštite od Germana.

Srednjovjekovna Njemačka

Clovis.jpg U srednjovjekovnoj Njemačkoj javlja se više dinastija, od Merovinga (oko 500.) pa do ranog habsburškog carstva. Ovome pak prethodi fuzija rimskog i germanskog društva koja se zbiva za vrijeme kralja Klodovika (Klodvig) i njegovih Salijaca. On pripada obitelji koja vuče porijeklo od mitskog heroja Merovinga (Lat. Merovius; German: Merowech), i postaje 486. apsolutni vladar germanskog carstva sa miješanom rimsko-germanskom populacijom. Kroz 250 godina vladavine Merovinga ujedinjene su pobjedama galsko-rimska plemena i plemena Franaka. Franci su adoptirali kršćanstvo i stvoren je savez sa rimokatoličkom crkvom. Najpoznatiji misionar što je radio na pokrštavanju plemena je Sv. Bonifacije (ca. 675-754), koji se smatra utemeljiteljem njemačkog (germanskog) kršćanstva. -Dinastija Merovinga potrajala je do 751.

Karolinzi

Karlo Veliki (Carolus Magnus) naasljeđuje franačku krunu 768. i vlada sve do 814. Za to je vrijeme pokorio Bavariju i osvojio Lombardiju i Sasku i učvrstio svoj autoritet u središnjoj Italiji. Koncem 8. stoljeća njegovo kraljevstvo, kasnije prozvano 'Prvi Reich', uključivalo je sadašnju Francusku, Nizozemsku, Belgiju i Luksemburg, manji dio sjeverne Španjolske i većinu Njemačke i Austrije, i najveći dio sjeverne polovice Italije. Karlo Veliki postaje utemeljitelj velikog carstva koji je okrunjen od pape u Rimu. Kraljevstvo Karolinga temelji se na savezu cara sa Rimokatoličkom crkvom u Rimu. Karlo i njegov sin Louis I (814-40) utemeljili su centraliziranu vlast sa feudalnom hijerarhijom. Prvi Rajh neće se dugo održati tek do konca stoljeća. U ratnom periodu slijedi smrt Luouisa I ,a ugovorom u Verdunu (843) carstvo se podijelilo između 3 njegova sina. Ovo će odrediti teritorije budućih država Njemačke i Francuske, između njih nalazio se Srednje Carstvo. Istočno Franačko carstvo, pod vodstvom istočnih karolinških kraljeva, postat će današnja Njemačka i Austrija. Ovdje će se očuvati njemački jezik. Na drugu stranu, na području Zapadnog Franačkog Kraljevstva, pod utjecajem romaniziranih Gala, prevladat će francuski. Franačka populacija biti će romanizirana, ali će dati svoje ime budućoj državi, naciji i nacionalnoj moneti . –Dinastija Karolinga koja će skončati 911. a naslijedit će je Saksonska dinastija. Ono što je Karlo veliki (bio je i fizički velik) učinio za svoga života nasljednici će upropastiti međusobnim diobama a zemljom će ovladati dva jezika.

Saksonci

Karolinzi se nisu dugo održali, na vlast će stupiti 919. Konrad Frankonskim značajan je zbog jedne stvari . Neki povjesničari njegovu vladavinu smatraju početkom njemačke povijesti. Vladat će do 918. i zamijenit će ga Henrik I (Ptičar) do 936. pa Oton I. Izbit će rat sa slavenskim plemenima iz Polablja, među kojima i sa veoma ratobornim Ljutićima i Vilcima, te drugima: Abodritima i Lužičkim plemenima. Oton I kasnije će zaratiti i sa Mađarima kojima će zadati konačan poraz 955. blizu današnjeg Augsburga.

Salijska dinastija (Sveti rimski carevi))

Nakon smrti posljednjeg saksonskog kralja 1024. kruna prelazi u ruke Salijaca, franačkog plemena. Zavladat će 4 njihova kralja –Konrad II i tri Henrika: Henrik III, Henrik IV i Henrik V. koji će od 1024. do 1125. utemeljiti monarhiju kao glavnu europsku silu i uspostaviti savez sa crkvom. Konrad II rodio se oko 990. i 1024. postao je prvi njemački kralj salijske dinastije i Sveti rimski car (1027.-1039.), naslijedit će ga njegov stariji sin Henrik III (zvan Crni) koji će se posvetiti ratovima u Bohemiji i sa Mađarima. Njega će naslijediti Henrik IV i vladati od 1056. do 1106., umrijet će u Liegeu. Posljednji salijski kralj Henrik V svrgnut će 1105. sa trona svoga oca. Godine 1125. smrću Henrika V najava je promjena i dolaska luterana.

Luteranizam

Narod i običaji

Njemački jezik je osnovna stvar koja Nijemcima daje osječaj etničke pripadnosti. Veoma šarolikog porijekla, od raznoraznih starih germanskih plemena, oni teže ujedinjenju i nemaju separataističkih problema. Nijemci kao narod stvarali su se ekspanzijom, naseljavanjima i asimilacijama manjih plemena. Glavne grupe suvremenih Nijemaca jezično se vrlo malo razlikuju. Na jugozapadu Njemačke danas žive Švabi, čije je ime nastalo od imena starog plemena Suebi ili Svevi. Njihova domovina je između gornjeg Dunava i gornje Rajne, čije je današnje glavno gradsko središte Stuttgart. Švabi su protestanti koji uživaju u teletini i vinu, više nego u pivi. Sasi među prvima nasaeljavaju sjeverozapadnu Njemačku iz područja Skandinavije a služe se niskonjemačkim (plattdeutsch). Sasi naseljeni blizu mora danas uživaju u morskoj kuhinji. Pivo i rakija glavna su im pića. od gradova ističu im se Hamburg i Bremen. Takozvani Rajnlanđani (porijeklom od Franaka), žive između Švaba na jugu i Sasa na sjeveru. Po vjeri su katolici, uživaju u karnevalima i vinu i svinjetini. Njihov najpoznatiji predstavnik je Helmut Kohl. Gradska središta ponose se katedralom (Köln) i prvom bazilikom s kupolom sjeverno od Alpa (Aachen). Franci, koji su dali svoje ime jednoj državi i novčanoj valuti, danas žive pod istim imenom u Njemačkoj, glavno im je središte Frankfurt na Majni. Oni su se u povijesti dijelili na Salijce, Ripuarce i Hese. Prvi se puta spominju u 3. stoljeću, a sredinom IV stoljeća su zavladali Belgijom. Franci su prvo pleme koje je primilo kršćanstvo. Franci kao i Rajnlanđani uživaju jesti svinjetinu i piti vino. Bavarci su najalpskiji Nijemci s poznatim lederhosenima i alpskim šeširima. Istog su porijekla (markomanskog) i njihovi južni srodnici Austrijanci koji se također služe bavarskim jezikom. Ruralni Bavarci bave se uzgojem goveda i mljekarstvom. Postoji i grupa Baltičkih Nijemaca, ponekad nazivani Prusima iako to nisu, živjeli su na području Baltičkog mora. Otuda su protjerani pa su se izgubili širom Njemačke. Mnoge grupe Nijemaca žive i van domovine, kao Povolški Nijemci, koji su se naselili u južnoj Rusiji u 2. polovici 18. stoljeća. Tamo su došli na poziv Katarine Velike. U Područjima Šleske i Moravske, na podrućju bivše Čehoslovačke živjeli su Sudetski Nijemci. Nijamaca ima još i u Mađarskoj i Rumunjskoj.

Nijemci u svijetu

Vanjske poveznice

Germani | Njemačka

Gourt Home::Gourt :: Nijemci

Ime