Gourt Home::Gourt :: Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Republike Makedonije (1,297,981), Srbije i Crne Gore (47,118), Bugarske (5,071), Albanije (5,000) i Grčke. U Republici Makedoniji, Makedonci čine oko 64% stanovništva. Današnji makedonski narod nastao je miješanjem slavenskih plemena i balkanskih starosjedilaca (prije svega antičkih Makedonaca), nastanjenih na teritoriju povijesne Makedonije. Makedonci su većinom pravoslavne vјeroispovјesti, ali ima ih i muslimana (Muslimanski Makedonci su poznati pod imenom Torbeši). Makedonski jezik pripada slаvenskoj grupi indoeuropske jezičke obitelji.
Antički Makedonci
Antički Makedonci su bili stari balkanski narod, koji je originalno govorio jedan poseban indoeuropski jezik, koji je možda bio sličan tračkome jeziku, a kasnije su se helenizirali, prihvativši grčku kulturu i grčki jezik.
Povijest
Antička Makedonija je svoju najveću moć dostigla u vrijeme Aleksandra Makedonskog (336 - 323. godine prije nove ere), koji je osvojio gotovo čitav tada poznati civilizirani svijet i stvorio veliko svjetsko carstvo, koje se poslije njegove smrti raspalo. Makedoniju su pokorili Rimljani 148. godine prije nove ere i pretvorili je u rimsku provinciju. Prema zvaničnjoj doktrini u današnjoj republici Makedoniji Makedonska država obnovljena je u vrijeme cara Samuila u desetom stoljeću, ali su je uništili Bizantinci 1018. godine. O karakteru Samuilove države postoje podeljena mišljenja.
Republika Makedonija formirana je 1944. godine, a neovisnost je proglasila 1992. godine.
Etničko podrijetlo
Antropološki, Makedonci predstavljaju prijelazni oblik od, većinskog na lokalnoj razini, mediteranskoga antropološkog tipa ka dinarskom, od kojih je posljednji uglavnom skoncentriran u zapadnim, brdskim krajevima Makedonije. Etnološki, Makedonci predstavljaju mješavinu romaniziranih i neromaniziranih paleobalkanskih stanovnika (Antičkih Makedonaca, Sjevernih Grka, Dardanaca, Peonaca, Tračana) s južnoslavenskim plemenima (Draguvitima, Vojunitima, Velegezitima i dr.). Makedonci dugo vremena nisu imali jasno izgrađenu nacionalnu svijest, imajući pri tom na umu da su preci današnjih Makedonaca u etničkom smislu sebe najčešće određivali kao pripadnike lokalnih plemena (Mijaka, Brsjaka, Torbeša, itd.) ili kao Bugari. Srbi naseljavaju Makedoniju (uglavnom Skoplje i neke druge sjeverozapadne krajeve) tijekom Srednjeg vijeka, ostavivši uglavnom manje tragove u etnološkoj kompoziciji Makedonaca van Sjeverne Makedonije, ali znatan trag u duhovnoj kulturi i umjetnosti, posebice arhitekturi.
Nacionalna kultura
Makedonce odlikuje bogat folklor i usmeno predanje, koje doseže do najranije dobi slavenskog života srednjovjekovnog Balkana. Tribalitet je bio izražen sve do novije dobi (plemena i regionalne subkulture: Brsjaci, Mijaci, Keckari, Polivani, Šopovi, itd.).
Jezik
Makedonski jezik, zajedno s bugarskim (koji mu je lingvistički najsličniji), spada u istočnu grupu južnoslovenskih jezika. Pored toga, makedonski ima izvjesne sličnosti i sa srpskom jezikom, osobito starosrpskim. Ljudi zapadnomakedonskog varijeteta govore dijalekte koji čine prijelaz od srpskog ka bugarskom i veoma brzo nauče srpski ili bugarski književni jezik. Vuk Stefanović Karadžić navodi kako su mu dvojica Makedonaca govorila o svom jeziku, koji je kao neka mješavina srpskog i bugarskog, ali opet bliži srpskom nego pravome bugarskome. Za vrijeme Kraljevine SHS - Jugoslavije, Makedonci su smatrani Srbima, a njihov jezik južnim srpskim dijalektom. Također, bugarski znanstvenici smatraju Makedonce Bugarima, a njihov jezik dijalektom bugarskog. Bez obzira na ove tvrdnje, suvremena lingvistička znanost stoji na stajalištu da je makedonski poseban jezik, koji ima ponajviše sličnosti s bugarskim, ali se u stanovitim osobinama i razlikuje od bugarskog i približava srpskome, tako da ispunjava uvjete da bude smatran posebnim jezikom.
Македонци | Slawische Mazedonier | Macedonians (ethnic group) | Makedonai (slavai) | Македонци | Macedończycy | Macedônios | Македонцы | Makedonci | Sllavo-Maqedonët | Македонци
"Makedonci"