Leonardo da Vinci

Leonardo da Vinci (15. travnja 1452. - 2. svibnja 1519.) talijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, pripovjedač, matematičar i inženjer.

Ukratko - najveći genij renesanse, čovjek koji utjelovljuje renesansni ideal svestrana čovjeka - višestruko nadarena čovjeka neutažive znatiželje i žudnje za novim spoznajama. Samo jednostavno nabrajanje njegovih neumjetničkih interesa graniči s neshvatljivim: anatomija, botanika, kartografija, geologija, matematika, aeronautika, optika, mehanika, astronomija, hidraulika, akustika, niskogradnja, tehnika proizvodnje oružja, planiranje gradova.

Njegova djela "Posljednja večera" (1495-97) kao i "Mona Lisa" (1503-06) spadaju među najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok njegovi spisi odražavaju duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena. Leonardo da Vinci01.jpg Jedinstvena slava koju je Leonardo uživao u svom životu i to, filtrirana i očišćena od strane povijesnog kriticizma, ostala je neokaljana do današnjeg dana bazirana na jednakoj unikatnoj univerzalnosti njegova duha. Leonardova univerzalnost je više no višestruka. Istina, u vrijeme renesanse i perioda humanizma, višestrukost je bila visoko postavljena kvaliteta; ali nije bila bez razloga rijetka. Mnogi drugi dobri umjetnici su je posjedovali. Leonardova univerzalnost, s druge strane, bila je spiritualna snaga, isključivo njegova, koja je generirala u njemu neograničenu žudnju za znanjem i koja je vodila njegova razmišljanja i ponašanje. Umjetnik po dispoziciji, otkrio je da su njegove oči bile njegov glavni put do znanja; za Leonarda, vid je bio covjekov najviši organ cula zato jer vid sam pretvara cinjenice u iskustva odmah, korektno, i sa sigurnošcu. To znaci da svaki fenomen koji je promatran postaje objekt znanja. Saper vedere ("znati kako vidjeti") postaje glavna tema njegovih procavanja covjekovih djela i kreacija prirode. Njegova kreativnost dosizala je u svako podrucje u kojem se koristilo graficko predstavljanje: bio je slikar, kipar, arhitekt kao i inženjer. Ali on je išao i iznad svega toga. Njegov velicanstven intelekt, njegova neuobicajena snaga opservacije, te njegovo majstorstvo umjetnosti crtanja vodilo ga je u promatranje same prirode, koju je proucavao s metodicnošcu i ubacujuci logiku - u cemu su njegova umjetnost i njegova znanost bile jednako zastupljene.

Životopis:

1452 .

Leonardo je rođen u mjestu Vinci, blizu Firence, 15. travnja 1452

1460.

djetinjstvo u Vinciju
odlazi u Firencu, postaje šegrt u radionici kod Verrocchija (1469)

1470.

postaje član udruženja slikara (1472)
završava svoj prvi poznat crtež "La valle dell'Arno" ("Dolina Arno") (1473)
slika andela na Verrocchiovoj "Krštenje Isusa Krista" (1475)
slika "Navješćenje" (1477)
portret Ginevre de'Benci (1478)

1480.

slika "San Gerolamo" i "Poklonuće magova" (1481)
napušta Firencu i odlazi u Milano, u službu kod Ludovika Sforze (1482-3)
slika "Djevica u spilji" (1483-6)
počinje istraživati ljudsko letenje (1486)
anatomski crteži u manuskriptima (1488-9)

1490.

dizajnira stroj za letenje (1492)
radi na velikoj equestrian statui Francesca Sforze (1493)
proučava otpornost raznih vrsta arkada (1494)
slika drugu sliku "Djevica u spilji" (1494)
slika "Posljednja večera" (1495)
susreće matematicara Luku Paciolija, s kojim proucava Euklida (1496)
slika "Madonna i dijete sa svetom Anom" (1499)
napušta Milano (1499) da bi se vratio u Firencu, ostaje u Mantui i Veneciji (1500)

1500.

Cesare Borgia zapošljava Leonarda kao vojnog inženjera (1502)
dizajnira ratne strojeve i crta topografske mape (1502-3)
crta studije za "Bitku kod Anghiarija" (1503-6)
slika "Mona Lisa" (1504?)
proucava let ptica, dizajnira stroj za letenje, i pokušava riješiti kvadraturu kruga (1505)
proucava fluidne elemente: vodu, zrak i vatru (1506-8)
vraca se u Milano (1508)
slika "Sveta Ana" (1509)

1510.

poduzima detaljna anatomska istraživanja (1510)
odlazi u Rim tražeci patronažu novog Pape Leo X (1513)
konstruira mehanickog lava za krunidbu Franje I, kralja Francuske (1515)
slika "Samoportret" (1515)
odlazi na dvor Franje I, Amboise (1516)
dizajnira palacu u Romorantinu (1517)
umire u Amboise, 2. svibnja 1519.

Najpoznatija slika Leonarda da Vincija je definitivno Mona Lisa. Osim nje, svima poznato djelo je i Posljednja večera.

Ostala slikarska djela:

Izumi

Samo jednostavno nabrajanje njegovih neumjetnickih interesa granici s neshvatljivim : anatomija, botanika, kartografija, geologija, matematika, aeronautika, optika, mehanika, astronomija, hidraulika, čovjekov let, akustika, niskogradnja, tehnika proizvodnje oružja, planiranje gradova...

Leonardov učinak je sažetak toga izvanrednog perioda ljudske povijesti koji je poznat kao talijanska renesansa, perioda velikih kulturnih prednosti i velikih projekata. Leonardova djela su odraz covjeka i žene toga doba, onoga što su osjecali i cinili, strojeva koje su gradili kako bi zauzvrat mogli graditi crkve, palace, zamkove; strojeve za vodenje rata, za rad, za proizvodnju i trgovinu svih onih roba cija dostupnost je bila od vrlo velike važnosti za vladare i njihove dvorove. No kako bilo, još važnije, Leonardovi izumi su svjedoci tko i što je on bio - covjek koji je bio oblikovan najomiljenijim i najstimulativnijim gradom toga doba, Firencom, i tko je bio potican na osnovu svog vlastitog uzorka istraživanja i skiciranja ideja i planova i koncentriran na vise razlicitih sektora, rangiranih od hidraulike do mehanike, do letenja, do anatomije i do optike... Trebamo samo pogledati neke od najinteresantnijih ideja od svih sadržanih u više od 6,000 Leonardovih zapisa kako bismo shvatili velicinu njegovih misli.

Jedan od najznačajnijih izuma je i padobran.

Vanjske poveznice

Gourt Home::Gourt :: Leonardo da Vinci

Životopis:

Vanjske poveznice