Karlo Veliki

Karlo Veliki (2. travnja 747. - 28. siječnja 814.), franački sukralj od 768. - 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Često se spominje da je početak njegove vladavine 768. godina, kad je umro njegov otac Pipin Mali, no tada je država podijeljena na dva dijela kojima su vladali Karlo (zapadni dio) i njegov brat Karloman (istočni dio), no ubrzo (771) Karloman umire i Karlo Veliki ponovo ujedinjuje državu likvidirajući bratovu djecu.

Pobjedonosno je ratovao protiv Langobarda, Sasa i Avara anektirajući sva tri kraljevstva u svoju državu.

Pohod u Španjolsku je bio neuspješan kao i nezadovoljavajući rat s Bizantom tijekom kojega je izgubio život Karlov sin Pipin, kralj Italije. Najozbiljniji pokušaj državnog udara protiv njegove dugogodišnje vlasti je izveo njegov drugi sin Pipin Grbavac tijekom 792. godine. Nakon toga sav otpor franačkih plemića protiv ovoga kralja je prestao.

Papa Leon III. okrunio ga je za cara na Božić 800. godine s obrazloženjem da tada više nije bilo rimskih careva pošto je u Carigradu vladala carica Irena. S tom njegom krunidbom nastaje Sveto Rimsko Carstvo.

Uz sva kasnija pa i današnja slavljenja ovog uspješnog kralja na kraju ostaje nepobitna činjenica da njegovi uspjesi nisu bili ništa posebno. U trenutku bratove smrti Karlo je pravom nasljeđivanja upravljao cijelom današnjom Francuskom i Belgijom. Njegovo osvajanje sjeverne Italije nije bilo ništa do li ponavljanje očevog rezultata samo što on nije htio izvršiti aneksiju. Konkretno državno širenje su bili samo države Avara i Sasa ( danas je to područje sjeverne Njemačke s Hamburgom kao svojim središtem ). Više podataka o njegovim ratovima može se naći pod tekstovima Franačko-avarski ratovi i Franačko-langobardski ratovi

Razloge njegove velike popularnosti možemo naći u dugotrajnom razdoblju mira na području Francuske, južne Njemačke i sjeverne Italije koje nastupa tijekom Karlove četrdeset godišnje vladavine. S druge strane njegovo financiranja crkvenog školstva dovodi do drastičnog porasta pismenosti koje kao svoju neminovnu posljedicu ima nastanak Karolinške kulture. Svoju titulu Veliki Karlo dobiva prije svega radi svoje visine od 190 cm. što ga tada čini višim od svog prosječnog podanika za 30 - 40 cm. Crkva mu kasnije tu titulu potvrđuje radi njegovih borbi za širenje kršćanske vjere među Sasima. Nadživio je svu svoju djecu osim Luja I. 'Pobožnog' koji ga je naslijedio.

Karlo Veliki i Hrvatska

Hrvatska se ovog vladara ticala samo tijekom njegovih ratova s Avarima i Bizantom. Njegovo uništenje Avara rezultira kratkoročnin nastankom slavenske države imena Blatonski Koštel između Drave, Mure i Dunava. Ova kratkoročna državna tvorevina će biti uništena krajem devetog stoljeća mađarskim osvajanjem. U tom kratkom vremenskom razdoblju veliki dio tamošnje populacije čine Hrvati.

Istra s druge strane zbog ratova s Bizantom postaje povijesna zanimljivost. Kao dotadašnji Rimski (bizantski) teritorij prelazi direktno u ruke Svetog Rimskog carstva. Od tadašnjih vojnih operacija ostaje danas u već zaboravljenom događaju priča o pogibiji Karlovog furlanskog markgrofa (generala) Erika na današnjem području Rijeke 799 godine. Kako je najbliži tadašnji grad u tom sukobu bio Tarstatika (danas Trsat), ona je bila uništena kao opomena drugima. Tadašnja područja Panonske i Dalmatinske Hrvatske su nominalno priznale vlast Franaka dok Crvena Hrvatska (crnogorsko primorje i dio Albanije danas) je ostala u vlasti Bizanta.

Prethodnik:
Pipin Mali

Kralj Franačke

Nasljednik:
Luj I. 'Pobožni'

Poveznice

Popis franačkih kraljeva

Franačka | Carevi Svetog Rimskog Carstva

Gourt Home::Gourt :: Karlo Veliki

Karlo Veliki i Hrvatska

Poveznice