Jugoistočna Europa

Jugoistočna Europa je dio Europe koji se nalazi u istočnom dijelu Balkanskog poluotoka i na obali Crnog mora. Sadrži 5 država, a to su:

Smještaj i položaj

Matematički položaj:

34°50' - 48°20' N
13°30' - 28°30' E

Udaljenosti:

sjever - jug = 1500 km
istok - zapad = 1650 km

Kao rezultat ovakvog matematičkog položaja, Jugoistočna Europa ima središnji položaj na sjevernoj hemisferi. Regija se nalazi u pojasu umjerene klime koju obilježavaju 4 godišnja doba. Prevladavajuća je kontinentska klima, s time da se prema istoku povećava kontinentalnost (povećavaju se godišnje amplitude temperatura i smanjuje se ukupna količina padalina).

Jugoistočna Europa je kontinentsko - podunavski i maritimno - sredozemni prostor.

Geografski položaj:

Ona ima intraregionalni položaj s kontinentalno spojnom, posredničkom funkcijom.

Prometno - geografski položaj:

Kroz Jugoistočnu Europu prolaze ovi važni prometni koridori:

Posavski koridor
Podravski koridor
Moravski koridor
Marički koridor
Vardarski koridor
Nišavsko - Strumski koridor
Iskerski koridor
Via Egnatia
Bosansko - neretvanski koridor
Prizrenski koridor
željeznička pruga Beograd - Bar

Ekonomsko - geografski položaj:

JIE ima rubni i tranzicijski položaj.

Geopolitički položaj:

Tamponski položaj između drugih europskih regija.

Geostrateški položaj:

JIE ima žarišni položaj. Tu se preklapaju interesna područja Italije, Rusije, Austrije, Mađarske, Turske.. a sve je to bilo najčešći povod za mnoge ratove koji su se zbivali u povijesti ovog prostora.

Reljef

U reljefnoj strukturi Jugoistočne Europe kao najstarije gorje ističu se Rodopi, koji su u paleozoiku uzdignuti hercinskom orogenezom, a građeni su od škriljavaca i gnajsa. Alpskom orogenezom u mezozoiku izdiže se eruptivna Alpsko - dinarska nabrana zona, a u tercijaru Karpatsko - balkanska nabrana zona od eruptiva te metamorfoziranih škriljavaca i krša.

Sredinom tercijara kopno između jadranske i panonske potoline bilo je zaravnjeno. Najprije se javljaju mahoviti epirogeni pokreti (izdizanje i izvijanje) dijelova te mase kojima na površinu izbija magma. Izdizanje ima svoj smijer pružanja. U Dinaridima on se pruža u smijeru sjeverozapad - jugoistok, a u Makedoniji sjever - jug (zbog stare kristalinske mase Rodopa). Te linije prate i tekućice (npr. Vardar).

Povlačenjem Panonskog mora tekućice se javljaju u nepropusnim škriljavim i dolomitnim dijelovima stvarajući u njima široke riječne doline. U vapnenačkim predjelima manje je tekućica, većinom su to ponornice. Tu nastaju i polja u kršu. U Panonskoj nizini nastaju akumulacijske terase i naplavne ravni.

Pleistocen je obilježen ledenim dobom i tada se ovdje oblikuje fluvioglacijalni reljef. Ostaci toga reljefa danas jesu nanosi lesa u Panoniji i u Jadranskoj zavali.

Danas se ostaci tektonske aktivnosti (epirogenetskih pokreta) osjete kao potresi u JI dijelu Jugoistočne Europe.

Smještaj i položaj

Reljef

Klima

Hidrografija

Povijesno - geografski razvoj