Hrvatska

Hrvatska je srednjoeuropska zemlja, zemljopisno smještena na raskrižju puteva za Srednju Europu i Sredozemlja. Hrvatska graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Italijom (morska granica).

Hrvatska je parlamentarna demokracija. Glavni grad je Zagreb (779.145 st.) koji je gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte zemlje. Kopnena površina je iznosi 56.542 km², a površina teritorijalnog mora 31.067 km².

Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika, od tih oko 90% čine Hrvati, a glavne nacionalne manjine su Srbi, Bošnjaci, Mađari i Slovenci. Glavna religija je katoličanstvo.

Hrvatska je kandidat za ulazak u EU i NATO.

Zemljopis

Glavni članak: Zemljopis Hrvatske

Hrvatska ima:

jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);
pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, što spada u Dinaride;
kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija).

Površina mora: 33.200 km²
Površina zemlje i mora: 89.810 km²
Ukupna gospodarska površina: 113.680 km²
Dužina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije

Dužina obale: 5.835 km
Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Dužina obale na otocima: 4.058 km

Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih)

Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak,Knin, Gospić ( sjedište najveće Hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Mali Lošinj (najveći i najrazvijeniji otočni grad), Vukovar (najveća riječna luka u Hrvatskoj)... (vidi i: Popis gradova u Hrvatskoj)

Klima

Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu.

Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C.

S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.

Povijest

Glavni članak: Povijest Hrvatske

Hrvati su narod koji je doselio u današnje područje Hrvatske tijekom 7. stoljeća. Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimirovića, okrunjen je 925. godine. Tomislav, rex Chroatorum, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljem Petrom Krešimirom IV. (1058-1074.).

Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja za kralja Hrvatske. Sredinom 15. stoljeća mađarsko je kraljevstvo pretrpjelo teške udarce zbog širenja Otomanskog Carstva, zbog čega je Hrvatski sabor izabrao Habsburgovce za vladarsku kuću kraljevine Hrvatske. Nakon niza bitaka, u 18. stoljeću velik se dio zemlje oslobodio turske vlasti, ali Hrvatska je dovedena u upravnu ovisnost o Ugarskoj. Nakon dugoga razdoblja pod Mlecima, hrvatska je obala 1813. godine postala austrijskom pokrajinom.

Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Hrvatska postaje unutarnje samostalna banovina 1939. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata osniva se Nezavisna Država Hrvatska (1941-1945). U to vrijeme Hrvatska je imala svoje povijesne granice do Drine, a dio Dalmacije je bio pod okupacijom Italije. Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke Jugoslavije.

1991., godinu dana nakon prvih demokratskih izbora, Hrvatska je proglasila neovisnost. Iste je godine počeo rat sa srpskim agresorom, koji je završio 1995. godine hrvatskom pobjedom. Hrvatska je 1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni član.

Politika

Glavni članak: Politika Hrvatske

Od usvajanja novog ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija.

Predsjednik, Sabor i Vlada

Predsjednik Republike je poglavar države, a bira se svakih pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, predsjednik države predlaže predsjednika Vlade, kojeg imenuje Sabor.

Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja:

- 15. siječnja - 15. srpnja

- 15. rujna - 15. prosinca.

Na čelu Vlade je predsjednik Vlade, koji ima 2 potpredsjednika i 14 ministara zaduženih za određena područja upravljanja. Vlada, kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje.

Sudstvo

Hrvatska ima složen sustav sudstva. Postoje sudovi opće nadležnosti:

- Vrhovni sud, kao najviši sud u državi,

- Županijski sudovi i

- Općinski sudovi, te;

sudovi posebne nadležnosti:

- Upravni sud,

- Visoki trgovački sud,

- Trgovački sudovi,

- Visoki prekršajni sud

- Prekršajni sudovi.

Ustavni sud donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom.

Županije

Glavni članak: Hrvatske županije

Hrvatska je podijeljena na 20 županija i jedan grad* koji ima status županije:

Vidi i:
Popis gradova u Hrvatskoj
Popis gradova u Hrvatskoj po županijama
Popis općina u Hrvatskoj

Gospodarstvo

Glavni članak: Gospodarstvo Hrvatske

Bruto domaći proizvod je u 2004. godini iznosio 34,3 milijarde USD ili 7 738 USD po stanovniku, pri čemu je realni rast u odnosu na 2003. godinu bio 3,8%. Deficit platne bilance, u Hrvatskoj je u 2005. godini iznosio oko 2 milijarde USD ili 6% bruto domaćeg proizvoda. Razlog tome je deficit robne razmjene sa inozemstvom.

Najveći je problem nesrazmjer izvoza i uvoza. Inflacija je tijekom 2005. blago rasla ali se predviđa njezin pad u 2006. i 2007. Devizne pričuve Republike Hrvatske su na kraju 2004. godine iznosile skoro 6,4 milijardi eura.

U Hrvatskoj je gotovo 300 000 nezaposlenih što iznosi oko 18% ukupne radne snage. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna vrijednost robne razmjene Hrvatske sa svijetom u 2005. godini iznosila je 27,3 milijardi USD. Hrvatska je tijekom 2005. izvezla robe u vrijednosti od 8,8 milijarde USD, dok je vrijednost uvoza dosegla 18,5 milijarde USD. Deficit u bilanci robne razmjene iznosio je 9,7 milijardi USD, a pokrivenost uvoza izvozom svega 47%.

Najveći hrvatski izvozni partneri su Italija (21%), BiH (14.3%), Njemačka (10.6%), Slovenija (8%), Austrija (7.1%) i Srbija i Crna Gora (4.4%) dok su najveći uvozni partneri Italija (16%), Njemačka (14.8%), Rusija (9.1%), Slovenija (6.7%), Austrija (5.7%) i Francuska (4.1%).

Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,216 milijardi eura. Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije danas još nije dostigla onu iz 1990. godine. Situaciju dodatno otežava loš sustav sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama.

Velik je problem i razlika u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske. BDP po stanovniku u Zagrebu je otprilike trostruko veći od prosjeka za cijelu državu. Od prve sljedeće najrazvijenije i najbogatije regije Istre glavni je grad, mjereno po BDP-u per capita, također gotovo trostruko bogatiji. Drugi i treći grad (Split i Rijeka) su više nego trostruko u zaostatku za Zagrebom, dok su najnerazvijenija područja gotovo deset puta siromašnija i nerazvijenija od metropole. Gotovo u pravilu, najsiromašniji su dijelovi države oni koji su bili pod okupacijom tijekom rata, bez obzira na komparativne prirodne prednosti koje pojedini od njih imaju.

Poljoprivreda

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sudjeluju s oko 7.2% u hrvatskom BDP-u. U 2004. godini je bilo ukupno 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih površina, od čega je 41% bilo oranica i vrtova, 1,8% vinograda, 1,8% voćnjaka i 0,6% maslinika, dok su ostalo bile livade i pašnjaci (54%). Od 1,1 milijuna hektara oranica i vrtova zasijano je 1 milijun.

Ribarstvo

Osnova slatkovodnog ribarstva je uzgoj šarana i pastrva u ribnjacima. Ipak unatoč dugoj tradiciji proizvidnja ribe u kontinentalnim dijelovima Hrvatske se smanjuje svakom godinom. 2004. godine proizvedeno je 3 393 tona slatkovodne ribe: od toga najviše šarana (1 575 t) i pastrve (1 075 t).

Uzgoj morske ribe i školjkaša u Jadranskom moru svake godine raste. Posljednjih se godina naročito razvio uzgoj tune, koja se većinom plasira na zahtjevno japansko tržište. 2004. godine ulov i proizvodnja morske ribe i školjkaša je iznosio 39 954 tona, a od toga najviše 29 951 tona plave ribe.

Industrija

Industrija ostvaruje oko petine hrvatskog BDP-a, a zapošljava oko četvrtine radne snage. 83% industrije čini prerađivačka industrija, a ponajviše proizvodnja hrane i pića, proizvodnja kemijskih proizvoda te izdavačka i tiskarska djelatnost. U proteklih pet godina zamjetan je najveći rast bruto dodane vrijednosti rudarstva, prerađivačke industrije i opskrbe energentima. 2005. godine industrijska proizvodnja je rasla 5% godišnje.

Turizam

Turizam je iznimno važan za Hrvatsku. U 2004. godini turizam je ostvarivao 20% hrvatskog BDP-a. Hrvatska je posljednjih godina postala izuzetno popularno turističko odredište te je jedna od rijetkih zemalja u kojoj nije zabilježen pad turističkog prometa.

Glavni turistički adutu su:očuvan okoliš, kulturno i povijesno naslijeđe, razvedena obala, blaga mediteranska klima te duga turistička tradicija. Turističko tržište bilježi stalan porast u broju dolazaka i noćenja turista, te se u 2004. godini broj turista koji su boravili u Republici Hrvatskoj povećao za 6%, a broj noćenja za 2% u odnosu na prethodnu godinu, odnosno boravilo je 9,4 milijuna turista, koji su ostvarili ukupno 47,8 milijuna noćenja.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni prihod od međunarodnog turizma za 2004. godinu iznosi 6 972 milijardi USD. Hrvatska se odredila za kvalitetni, a ne za maslovni turizam te je cilj zemlje doći na otprilike 12 milijuna turista godišnje koji nebi ugrozili održivi razvoj.

Graditeljstvo

Graditeljstvo posljednjih godina ostvaruje oko 5,7% hrvatskog bruto domaćeg proizvoda i u sljedećem razdoblju valja težiti udjelu od približno 10% kakav se ostvaruje u zemljama Europske unije.

Promet

Povoljan zemljopisno-prometni položaj Republike Hrvatske omogućuje razvijanje prometne infrastrukture i prometnih djelatnosti kao jednog od važnijih čimbenika razvoja gospodarstva.

Iz godine u godinu Hrvatska postaje sve prometno povezanija te je tako sredinom 2005. u promet puštena dugoočekivana autocesta Zagreb – Split koja povezuje kontinent s obalom. U narednom razdoblju planira se dovršiti autocesta Zagreb- Rijeka u punom profilu, nastavak autoceste Zagreb- Split do Dubrovnika te gradnja koridora 5C kroz Slavoniju.

Također, sve se više i više ulaže u djelatnostima luka, pomorskog i riječnog brodarstva te željeznica. Tako su Hrvatske željeznice kupile osam novih nagibnih vlakova (u sklopu projekta modernizacije HŽ-a za razdoblje od 2003. – 2007. godine) koji od lipnja 2004. voze na relaciji Zagreb – Split – Zagreb.

Riječka luka kao najveća luka na Jadranu i najvažnija luka Republike Hrvatske trebala bi više kao i ostale naše luke, iskoristiti svoj zemljopisni položaj i odlične preduvjete za prekrcaj svih vrsta tereta još više jer procjene budućih prometnih tokova ukazuju na očekivanje porasta pomorskog prometa osobito na sjevernojadranskom pomorskom pravcu i to ponajprije kao posljedicu prekapacitiranosti sjevernoeuropskih luka.

Također, RH treba iskoristiti svoj geoprometni položaj i u zračnom prometu jer se nalazi, kao jedna od zemalja Mediterana na križanju zračnih putova za južnu, istočnu i srednju Europu. U RH sedam je zračnih luka – Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar, Rijeka, Pula i Osijek – namijenjenih međunarodnom prometu te tri zračna pristaništa – Brač, Lošinj i Vrsar, za prihvat i otpremu manjih zrakoplova komercijalne namjene.

Trgovina

Distributivna trgovina ima značajno mjesto u ukupnom gospodarstvu Republike Hrvatske, jer u toj djelatnosti posluje oko 38% gospodarskih subjekata, zapošljava približno 15% ukupnog broja zaposlenih, ostvareno je oko 37% ukupnog prihoda i 17% ukupnih investicija što ukazuje na dobre poslovne rezultate te djelatnosti.

Stanovništvo

Glavni članak: Stanovništvo Hrvatske

Hrvatske_etnije.gif

U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz 2001. živjelo 4 437 460 stanovnika, 2 301 560 žena i 2 135 900 muškaraca. Prosjećna starost stanovništva je 39.3 godine (muškarci 37,5, žene 41,0).

Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine Hrvati (89,6%). Glavna manjina su Srbi (4,5%), dok od ostalih dvadesetak manjina svaka pokriva manje od 0,5% stanovništva.

Demografska tranzicija je završena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani životni vijek je oko 75 godina, a pismenost je 98.5%

Najzastupljenija vjeroispovjest je katolička. Druge zastupljenije vjeroispovjesti su pravoslavna (4,4%) i islamska (1,3%), dok sve ostale vjeroispovjesti zajedno pokrivaju manje od 1% stanovništva.

Službeni jezik je hrvatski, koji pripada među južnoslavenske jezike i koristi latinično pismo.

Kultura

Glavni članak: Kultura Hrvatske

Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata kao izvor tih odjevnih predmeta.

Hrvatska je svjetskoj baštini dala Poznati Hrvati: od Hrvatski književnici, Hrvatski glazbenici, Hrvatski likovni umjetnici do Hrvatski znanstvenici, Hrvatski filozofi, Hrvatski sportaši i Hrvatski ratnici.

**Državni blagdani (neradni dani)**
Datum	Ime	Napomene
1. siječnja	Nova godina
6. siječnja	Sveta tri kralja
dan nakon Uskrsa	Uskrsni ponedjeljak	klizni datum
1. svibnja	Praznik rada
60 dana nakon Uskrsa	Tijelovo	klizni datum
22. lipnja	Dan antifašističke borbe
25. lipnja	Dan državnosti
5. kolovoza	Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
15. kolovoza	Velika Gospa
8. listopada	Dan neovisnosti
1. studenog	Svi sveti
25. prosinca	Božić
26. prosinca	Sveti Stjepan

Vanjske poveznice

Države svijeta | Hrvatska

Gourt Home::Gourt :: Hrvatska