Frekvencija je mjera koja govori koliki se broj puta ponovio neki događaj u jedinici vremena. Definira se i kao brzina promjene faze sinusoidalnog valnog oblika.

Mjerenje

---

Za određivanje frekvencije događanja, broji se broj događaja koji promatramo u određenom vremenskom intervalu, i tada se podijeli s trajanjem vremenskog intervala.

U SI sustavu izvedenih jedinica, rezultat se mjeri jedinicom herc (Hz), nazvanom po njemačkom fizičaru Heinrich Rudolf Hertzu. 1 Hz predstavlja ponavljanje događaja jednom u sekundi, 2 Hz dvaput u sekundi, i tako dalje. Ova jedinica se originalno zvala ciklus po sekundi (engl. cycle per second - cps), a taj se pojam i danas ponekad koristi. Ostale jedinice koje se koriste za mjerenje frekvencije su okretaji u minuti (o/min, engl. revolutions per minute - rpm) i radijan u sekundi (rad/s). Frekvencija srca i muzički tempo se mjere u pulsevima po minuti (engl. beats per minute - BPM).

Alternativna metoda određivanja frekvencije je mjerenje vremena između dva uzastopna ponavljanja događaja (period) iz čega se frekvencija izračunava kao recipročna vrijednost tog vremena:

$f\; =\; \backslash frac\{1\}\{T\}$

gdje je T period. Još preciznije mjerenje uključuje brojanje više ciklusa i određivanje prosječnog trajanja perioda.

Frekvencija valova

---

Mjerenje frekvencije zvuka, elektromagnetskih valova (kao što su radio valovi ili svjetlo), električnih signala, ili ostalih valova, frekvencija u hercima je broj ponavljajućih ciklusa valnog oblika u sekundi. Ako se radi o zvučnom valu, frekvencija je ta koja većim dijelom karakterizira ton.

Frekvencija ima inverznu vezu prema pojmu valna duljina. Frekvencija f jednaka je brzini v vala podijenjena s valnom duljinom λ (lambda) vala:

$f\; =\; \backslash frac\{v\}\{\backslash lambda\}$

U specijalnom slučaju kada se elektromagnetski val giba kroz vakuum, tada je v=c, gdje je c brzina svjetlosti u vakuumu, izraz postaje:

$f\; =\; \backslash frac\{c\}\{\backslash lambda\}$

Napomena: Kada valovi prelaze iz jednog medija u drugi, njihova se frekvencija ne mijenja — mijenja se samo njihova valna duljina i/ili brzina.

Nepromjenjivost

---

Osim u slučaju modifikacije Dopplerovim efekta, frekvencija je nepromjenjiva veličina u svemiru. To jest, nemože se promijeniti niti jednim fizičkim procesom koji ne obuhvaća efekte vezane za brzinu širenja ili valnu duljinu.

Referentne frekvencije

---

Postoje opće utvrđene referentne frekvencije za mjerenje vremena. Jedna od metoda koristi atomski sat baziran na frekvenciji titranja atoma Cezija.

Primjeri

---

• Frekvencija standarnog tona A iznad srednjeg C se obično definira kao 440 Hz, tj. 440 perioda u sekundi, poznata je kao koncertni ton, na koji se orkestar ugađa.
• Djeca mogu čuti tonove frekvencija do približno 20 kHz, ali ove frekvencije postaju sve manje čujne kako ljudi odrastaju.
• U Europi je frekvencija izmjenične struje uglavnom 50 Hz (blizu tona G), međutim, u Sjevernoj Americi je frekvencija izmjenične struje 60 Hz (blizu povišenog tona B, tj. što je nešto manje od trećine iznad frekvencije u Europi). Frekvencija 'šuma' u zvučnom zapisu može pokazati gdje je snimka napravljena - u Europi ili u Americi.

Jedinice

تردد | Честота | Frekvencija | Freqüència | Frekvence | Frekvens | Frequenz | Συχνότητα | Frequency | Frekvenco | Frecuencia (física) | Sagedus | بسامد | Taajuus | Fréquence | Frecuencia | תדירות | Frekvencia | Frekuensi | Frequeso | Frequenza | 周波数 | 진동수 | Dažnis | Frequentie | Frekvens i fysikk | Frekvens | Częstotliwość | Frequência | Frecvenţă | Частота | Frequency | Frekvencia (fyzika) | Frekvenca | Frekvens | அதிர்வெண் | ความถี่ | Frekans | Tần số | 頻率