Republika Francuska je država u zapadnoj Europi. Graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije.

Povijest

Granice današnje Francuske podudaraju se s drevnom Galijom, koju su nastanjivali Gali, keltski narod. Galiju su osvojili Rimljani u 1. stoljeću pr. n. e., pa su Gali usvojili romanski jezik i kulturu. Kršćanstvo se ukorijenilo u Galiji u 2. i 3. stoljeću naše ere. Istočne granice Galije uz Rajnu osvojila su germanska plemena u 4. stoljeću, prvenstveno Franci, od kojih dolazi staro ime zemlje, "Francie".

Iako se osnutak francuskog kraljevstva obično smješta u 5. stoljeće, Francuska se kao zasebna zemlja prepoznaje od 9. stoljeća, kad se franačko kraljevstvo Karla Velikog podijelilo na istočni i zapadni dio. Istočni dio je bio začetak današnje Njemačke, a zapadni Francuske.

Nasljednici Karla Velikog vladali su Francuskom do 987. godine, kad je vojvoda Hugo Capet okrunjen za kralja Francuske. Na prijestolju su se u sljedećih osamsto godina izmijenile tri dinastije: Capet, Valois i Bourbon. Kraljevstvo je ukinuto 1792. godine, kad je Francuska revolucija (1789. - 1794.) uspostavila republiku.

U napoleonskim ratovima (1803-1815.) Francuska je osvojila veći dio Europe i postala carstvo, ali zatim je vraćena u stare granice. U 19. stoljeću su se izmjenjivala razna državna uređenja, da bi se od Francusko-pruskog rata (1870.) ustalila republika.

Francuska je tijekom 19. i 20. stoljeća izgubila brojne kolonije, bogatstvo i vodeći položaj među državama svijeta. U Prvom i Drugom svjetskom ratu bila je na strani pobjednika. Od 1958. godine Francuska je stabilna predsjednička demokracija poznata kao Peta Republika.

Poslijeratno zbližavanje Francuske i Njemačke bilo je ključno za ekonomsku integraciju Europe, pa je u siječnju 1999. godine uveden euro. Danas se Francuska zalaže za još veće političko, vojno i sigurnosno ujedinjenje Europe.

Francuska je jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.

Politika

Ustav Pete Republike usvojen je općim referendumom 28. rujna 1958. godine. Dao je mnogo veće ovlasti izvršnoj vlasti u odnosu na Parlament. Predsjednik se izravno bira na pet godina. Predsjednik imenuje predsjednika vlade, predsjeda kabinetom, zapovijeda oružanim snagama i sklapa državne sporazume.

Assemblée Nationale (francuski parlament) je glavno zakonodavno tijelo. Svi se zastupnici izravno biraju na pet godina. Postoji i Senat, gdje senatore bira izborni odbor na devet godina, a svake tri godine bira se jedna trećina Senata. Senat ima ograničene zakonodavne ovlasti, a u slučaju neslaganja između dva doma, Parlament ima posljednju riječ. Vlada ima jak utjecaj na određivanje dnevnog reda Parlamenta.

Pokrajine

Francuska ima 26 pokrajina (régions, jednina région):

• Elzas (Alsace)
• Akvitanija (Aquitaine)
• Auvergne
• Donja Normandija (Basse-Normandie)
• Burgundija (Bourgogne)
• Bretanja (Bretagne)
• Centre
• Champagne-Ardenne
• Korzika (Corse)
• Franche-Comté
• Gornja Normandija (Haute-Normandie)
• Île-de-France
• Languedoc-Roussillon
• Limousin
• Lorraine
• Pireneji-Jug (Midi-Pyrénées)
• Nord-Pas-de-Calais
• Regija Loire (Pays-de-la-Loire)
• Pikardija (Picardie)
• Poitou-Charentes
• Provansa-Alpe-Azurna obala (Provence-Alpes-Côte d'Azur)
• Rona-Alpe (Rhône-Alpes)
• Prekomorski departmani (Départements d'outre mer - DOM); svaki je od njih istodobno i departman i pokrajina:
  • Gvadalupa (Guadeloupe)
  • Martinik (Martinique)
  • Francuska Gvajana (Guyane Française)
  • Reunion (La Réunion)

NAPOMENA: hrvatska su imena preuzeta iz pojmovnika Eurovoc.

Pokrajine se zatim dijele na sto departmana (départements), koji se opet dijele na 342 okruga (arrondissements). Osim toga, Francuska ima i dva teritorijalna kolektiva (Mayotte, Sveti Petar i Mikelon) i četiri prekomorske zemlje i teritorija (Francuska Polinezija, Francuski južni i antarktički teritoriji, Nova Kaledonija, Wallis i Futuna).

Francuska kontrolira i brojne otočiće u Indijskom i Tihom oceanu, uključujući Bassas da India, otok Clipperton, otok Europa, otok Glorioso, otok Juan de Nova, otok Tromelin.

Zemljopis

Francuska ima raznolik reljef, od obalnih nizina na sjeveru i zapadu, gdje Francusku oplakuje Sjeverno more i Atlantski ocean, do gorskih lanaca na jugu (Pireneji) i jugoistoku (Alpe). Najviši vrh je Mont Blanc (4810 m) na Alpama, dugo godina navođen i kao najviši vrh Europe.

Između tih ekstrema nalaze se gorja Središnji masiv i planine Vosgesi, kao i široka poriječja Loire, Rone, Garonne i Seine.

Gospodarstvo

Francusko gospodarstvo se sastoji od razvijenog privatnog poduzetništva i znatnog ali opadajućeg državnog vlasništva.

Velike površine obradive zemlje, primjena najnovije tehnologije i subvencije učinile su Francusku vodećom poljoprivrednom silom Zapadne Europe.

Vlada i dalje vrši znatan utjecaj na ključne segmente infrastrukture. Ima većinsko vlasništvo u željezničkim, energetskim, zrakoplovnim i telekomunikacijskim tvrtkama.

Od početka 1990-ih država postupno prodaje svoje udjele u France Telecom, Air France i osiguravajućim, bankovnim i vojnim segmentima.

Francuska je zajedno s 11 drugih članica Europske Unije uvela euro 1. siječnja 1999. godine.

Euro je početkom 2002. godine posve zamijenio francuski franak.

Stanovništvo

Tri četvrtine stanovništva Francuske žive u gradovima.

Velika većina stanovnika su politički Francuzi, unutar kojih razlikujemo etničke Francuze, i njima više ili manje srodne narode koji se bore za svoj etnički identitet, među ovima su, viz.: Franko-Provansalci, Okcitanci, Provasalci, Gaskonjci (narod baskijskog porijekla) pa i keltski Bretonci. Najaktivniji su Korzikanci čiji je najpoznatiji pripadnik Napoleon Bonaparte, rođen 1769. u Ajacciu. Alzašani i Lorenci, germanskog su porijekla.

Nisu se doskora znali točni podaci o manjinama, jer je pojam "etnička manjina" gotovo nepoznat u Francuskoj. Naime, još od Francuske revolucije država primjenjuje "zakon tla" (droit du sol), koji kaže da su prebivalište i etnički identitet nerazdvojni, tj. onaj tko živi u Francuskoj automatski je Francuz. Etničke manjine su kroz povijest asimilirane na sve načine, i to vrlo uspješno. Tek je nedavno, i to pod pritiskom Europske Unije, Francuska dala iole važnija prava etničkim manjinama.

Službeni jezik je francuski, ali postoji više lokalnih jezika: baskijski, bretonski, katalonski, korzički, flamanski, njemački (elzaški), okcitanski. Francuska vlada i školstvo tek su odnedavno dopustili njihovo korištenje. Regionalni se jezici danas uče u nekim školama, ali francuski ostaje jedini službeni jezik, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini.'''

Religije

Glavna religija u Francuskoj je katoličanstvo. Više od 80% stanovnika se izjašnjava kao katolici, ali to je zapravo samo tradicionalna vjerska pripadnost, jer najveći dio ljudi uopće ne drži katoličkih obreda, s obzirom da je Francuska još od Francuske revolucije vrlo svjetovna zemlja. Ipak, u njoj se nalazi Lourdes, možda najslavnije katoličko mjesto hodočašća na svijetu.

Islam se u zadnjih pedeset godina jako proširio Francuskom zbog muslimanskih doseljenika iz bivših kolonija u sjevernoj Africi. Danas oko 5% stanovništva Francuske prakticira islam.

Protestantizam se znatno smanjio nakon progona u 16. i 17. stoljeću, pa protestanti danas čine samo 2% stanovništva.

Židovi čine samo 1% stanovništva, ali to je čak jedna trećina ukupnog broja Židova u Europi. Židovska je zajednica oduvijek igrala vrlo važnu ulogu u Francuskoj, kako gospodarski tako i kulturno.

Kultura

Francuska je svijetu dala ogroman doprinos u kulturi. U 17. i 18. stoljeću je njezin kulturni utjecaj bio toliki da je francuski bio lingua franca Europe, kao danas engleski.

Među nebrojenim velikanima i genijima, spomenimo samo nekolicinu:

• arhitekt Le Corbusier
• izumitelj André-Gustave Citroën
• filozofi Calvin, Descartes, Pascal, Sartre i Rousseau, Voltaire
• fizičar Becquerel
• kemičari Lavoisier, bračni par Marie i Pierre Curie
• kipar Rodin
• književnici Prudhomme, Lamartine, La Fontaine, Dumas, Dumas, de Saint-Exupéry, Verne, Rousseau, Camus, Gide, Stendhal, Flaubert, France, Ionesco, Nostradamus, Rabelais, Hugo, Balzac, Baudelaire, Rimbaud, Zola, Prévert, Molière i Proust
• redatelji Truffaut i Godard
• skladatelji Debussy, Berlioz, Ravel i Bizet
• slikari Manet, Monet, Cézanne, Renoir i Matisse

Državni praznici (neradni dani)

Poveznice

• Popis francuskih kraljeva

Vanjske poveznice

• Elizejska palača - službena stranica predsjednika
• Predsjednik vlade - službena stranica vlade
• Assemblée Nationale - francuski parlament
• Sénat - francuski senat
• Državna administracija - poveznice na razne ustanove
• France - Directory in English

Države svijeta | Francuska

]

Frankryk | Frankreich | Franzia | Francland | فرنسا | Francia | Францыя | Франция | Bro-C'hall | Francuska | França | Francia | Francie | Франци | Ffrainc | Frankrig | Frankreich | Γαλλία | France | Francio | Francia | Prantsusmaa | Frantzia | فرانسه | Ranska | Prantsusmaa | France | France | Frankryk | An Fhrainc | An Fhraing | Francia - France | ફ્રાઁસ | צרפת | फ़्राँस | Frans | Franciaország | Ֆրանսիա | Francia | Perancis | Francia | Frakkland | Francia | フランス | fasygu'e | საფრანგეთი | ಪ್ರಾಂಸ್ | 프랑스 | फ्रांस | Fransa | Pow Frynk | Francia | Fransia | Frankräich | Frankriek | Falansia | Prancūzija | Francija | Frantsa | Франција | Франц улс | फ्रांस | Perancis | France | Frankriek | Fraankriek | Frankrijk | Frankrike | Frankrike | France | França | Франц | Francja | فرانسه | França | Frantscha | Franchiya | Franţa | Франция | फ्रांस | Frantza | Francia | Fraunce | France | Francúzsko | Francija | Franca | Француска | France | Frankrike | பிரான்ஸ் | Fransa | ประเทศฝรั่งเศส | Pransya | Pranis | Fransa | فرانسىيە | Франція | فرانس | Pháp | פֿראַנקרײַך | 法国 | Hoat-kok | 法國