Europa

Related Topics:
Europa_Universalis_Series :: Europa_Universalis :: Europa_Universalis_II :: Europa_Universalis_-_Crown_of_the_North :: Europa

Europa je kontinent čije granice određuju Atlantski ocean na zapadu, Sjeverno ledeno more na sjeveru, gorje Ural na istoku, Kaspijsko jezero, Kavkaz i Crno more na jugoistoku, te Sredozemno more na jugu.

Europu neki nazivaju "potkontinentom", jer smatraju da zajedno s Azijom čini kontinent Euroaziju. Činjenica je da je Europa više kulturni nego zemljopisni pojam.

Porijeklo imena

"Europa" je ime jedne žene u grčkoj mitologiji, koju je oteo Zeus u liku bika. Ipak, mit ne objašnjava zašto je kontinent nazvan po njoj. U Grčkoj se taj pojam spominje prvi put u 6. stoljeću pr.n.e.. Čini se da su u početku tako zvali kontinentalni dio Grčke sjeverno od Korintskog zaljeva, a zatim i sve zemlje sjeverno od Sredozemnog mora. Postoji i drugo objašnjenje - da ime kontinenta dolazi od riječi ereb, koja na jednom semitskom jeziku znači "zalazak sunca". Naime, za semitske (bliskoistočne) narode, sunce zalazi nad Europom.

Povijest

Europa1879.jpg

Glavni članak: Povijest Europe

Vrsta Homo naseljavala je Europu još prije milijun i pol godina. Kromanjonci su se pojavili prije 40,000 godina.
Stara Grčka se smatra kolijevkom europske kulture. Rimsko Carstvo, a s njim i kršćanstvo, ujedinilo je velik dio kontinenta s težištem na Sredozemlju.

Nakon pada Rima i doseljavanja raznih naroda iz Azije, europski je napredak usporio tijekom razdoblja koje je poznato kao srednji vijek. Karlo Veliki je udario temelje jedne nove, zapadnije Europe, kojoj središte više nije u Rimu, ali i ona ostaje rascjepkana unatoč pokušajima njemačkih careva Svetog Rimskog Carstva. Riječ Europa se gubi, a umjesto nje prevladava pojam kršćanski svijet i jedinstveni pothvati u tom smislu (križarski ratovi, katedrale). Padom Konstantinopola 1453 započeta je invazija Turaka i Osmanskog carstva na Europu koja je dovela do okupacije velikog dijela Balkana.

Europa se redefinira u 16. stoljeću zbog renesanse i prekooceanskih kolonija. Nastaju jaka kraljevstva i budi se nacionalizam. Francuska revolucija ( započeta 1789., uvela načelo "sloboda, jednakost, bratstvo" i postavila temelje ljudskih prava, kao što su pravo na vjeroispovijest i dr. ) i industrijska revolucija donose inovacije kojima će Europa u 19. stoljeću zavladati cijelim svijetom. 1804. Napoleon Bonaparte se proglasio carem Francuske i krenuo u osvajanje Europe. Osvojio je Španjolsku, Portugal, Austriju, Poljsku gdje ukida feudalizam, ali je poražen u Rusiji 1812. jer su Rusi zapalili Moskvu i namirnice za njegovu vojsku. 1815. definitivan poraz doživio kod Waterlooa.1848. razvijaju se narodni pokreti i pokreće revolucija koja je zahvatila Austro-Ugarsku ( njeni narodi htjeli su neovisnost ) ali koja ju je ugušila uz pomoč ruske vojske.

Dva svjetska rata 20. stoljeća vode se najvećim dijelom na europskom tlu. 1914. Austro-Ugarski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand ubijen je u Sarajevu što je poslužilo vlastima u Beču da optuži Beograd i napadne Srbiju i Crnu Goru, što je dovelo do prvog svjetskog rata u koji su se uključili i Rusija, Velika Britanija, Njemačka te na kraju i SAD. Njegov povod bio je samo izlika velesila za borbu za teritorijem. Rat je završen 1918. Drugi svjetski rat ( 1939.-1945. ) počeo je kada je Hitler naredio Njemačkoj da napadne Poljsku. Završio je porazom Nacističke Njemačke, Fašističke Italije i Japana. Europa gubi svjetsku vlast i kolonije, a hladni rat stvara jaku podjelu na kapitalističku Zapadnu Europu i komunističku Istočnu Europu pod Sovjetskim Savezom. Njih dijeli i podjela na NATO pakt i Varšavski pakt. Nakon pada komunističkih režima 1990. godine, raspada se Sovjetski savez, Čehoslovačka i Jugoslavija a europske se zemlje naglo zbližavaju. Nastaje Europska Unija, politički i ekonomski savez koji obuhvaća veći dio kontinenta.

Zemljopis

Glavni članak: Zemljopis Europe

Europa ima površinu od 10 392 855 km2, što je 7% svjetskog kopna.

Reljef
Moglo bi se reći da je Europa poluotok koji se sastoji od više manjih poluotoka. Pretežno je nizinski, ali ima planinske lance u unutrašnjosti, na sjeveru i na jugu. Glavni planinski lanac su Alpe, a najviši vrh je Elbrus u Rusiji (5638 m). Srednja visina Europe iznosi 293 m.

Velike rijeke u središnjem dijelu su važni plovni putevi.

Klima
Europa općenito ima umjerenu klimu i ravnomjerno raspoređena četiri godišnja doba.
Tri glavne klime su sredozemna na jugu, oceanska na zapadu i sjeveru, te kontinentalna u središnjem i istočnom dijelu. Osim toga, zapadni i sjeverni dio kontinenta grije Golfska struja.

Regije

Glavni članak: Regije Europe

Europa se tradicionalno dijeli na šest zemljopisno-kulturnih područja:

Zapadna Europa - 7 država
Sjeverna Europa (Skandinavija i Baltičke republike) - 8 država
Srednja Europa - 10 država s Hrvatskom
Južna Europa - 9 odnosno 11 država (s Ciprom i Turskom)
Jugoistočna Europa (s Balkanom)
Istočna Europa - 4 države s Rusijom

Europa sadrži 45 država (ako uključujemo u Europu države Cipar i Tursku), koje su navedene ovdje.
Kartu europskih zemalja koje imaju stranicu na hrvatskom možete naći Polako_ali_sigurno.png.

Stanovništvo

Glavni članak: Stanovništvo Europe

Europa ima oko 730 milijuna stanovnika. Gustoća: 70 stanovnika po četvornom kilometru.

Glavne religije: 55% katolici, 25% protestanti, 13% pravoslavci i 7% muslimani.

Prosječna životna dob: 68.3 godine za muškarce i 77 godina za žene.

Jezici

Glavni članak: Jezici Europe

Većina europskih jezika ima zajednički korijen u indo-europskom.

Jezik koji je najviše utjecao na ostale jest latinski, koji je prvo bio službeni jezik Rimskog Carstva, zatim jezik crkve i napokon jezik intelektualaca, da bi danas nestao kao živi jezik, ali sačuvao se kao korijen tisuća riječi u svim europskim jezicima.

Najveće jezične porodice Europe su slavenski, germanski i romanski jezici.U autohtone jezike Europe svakako spadaju Novogrčki i Albanski, a od jezičnih skupina, Ugro-finsku skupinu jezika kojima se govori u Mađarskoj i Finskoj. Najstariji jezici Europe su Baskijski,u Španjolskoj, Retoromanski u Švicarskoj i Gaelski jezik koji se još govori jedino u Wallesu.

Link: http://www.eurolinguistix.com