article

Republika Austrija je država u Srednjoj Europi, a sastoji se od 9 saveznih država. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, te Njemačkom i Češkom na sjeveru.

Povijest


Glavni članak: Povijest Austrije

Nakon što su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija bila pod vlašću Babenberga od 10. do 13. stoljeća, kad su ih naslijedili Habsburgovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. stoljeća.

Nakon ukidanja Svetog rimskog carstva, Austrija je 1867. godine postala dio dvojne monarhije, Austro-Ugarske. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila Njemačka 1938. godine ("Anschluss").

Saveznici su nakon 2. svj. rata držali Austriju do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. godine postala članica Europske Unije, a 1999. je uvela valutu euro.

Politika


Glavni članak: Politika Austrije

Šef države je predsjednik, koji se bira na općim izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira kancelara, koji je obično vođa najjače stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: Bundesrat (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih država prema broju stanovnika, i Nationalrat (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.

Nakon tri desetljeća vlasti socijaldemokrata (SPÖ), 2000. godine je osnovana desna koalicija konzervativne Narodne stranke (ÖVP) i desničarske Slobodarske stranke (FPÖ). Nakon što je unutar FPÖ zavladala gužva oko politike i vodstva stranke, savezni kancelar Wolfgang Schüssel (ÖVP) najavio je 9. rujna 2002. da će opći izbori biti održani prijevremeno, krajem studenoga. U izborima od 24. studenog 2002. stranka ÖVP premoćno je pobijedila (42.3% glasova), dok je FPÖ dobio 10.1%.

Austrijski parlament (Nationalrat, 183 zastupnika) ima sljedeći sastav:

Dana 28. veljače 2003. koalicija između ÖVP i FPÖ je obnovljena, a Wolfgang Schüssel (ÖVP) je opet postao savezni kancelar. Njegov zamjenik je bio Herbert Haupt (FPÖ) dok ga nije zamijenio Hubert Gorbach (FPÖ) 20. listopada 2003. Prije toga su dugo trajali "ispitivački pregovori" ("Sondierungsgespräche") između ÖVP i ostalih najvećih stranaka - FPÖ, SPÖ i Zelenih.

Savezne države


Glavni članak: Savezne države Austrije
Karta Austrije

Jezik


Službeni jezik Austrije je Njemački jezik, ali u svakodnevnom životu, najveći dio govori dijalektom koji pripada ili bavarsko-austriskoj ili, u Vorarlbergu, alemanskoj grupi dijalekata. U saveznoj državi Gradišće govori se i hrvatski, mađarski i romski jezik, a u saveznoj državi Koruška slovenski jezik.

Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih država (Bundesländer). To su:

1 - Gradišće (Burgenland)
2 - Koruška (Kärnten)
3 - Donja Austrija (Niederösterreich)
4 - Gornja Austrija (Oberösterreich)
5 - Salzburg
6 - Štajerska (Steiermark)
7 - Tirol
8 - Vorarlberg
9 - Beč (Wien)

Zemljopis


Glavni članak: Zemljopis Austrije

Austrijski zapad i jug leže na Alpama. Zbog tih planinskih područja, Austrija je glasovito turističko odredište za zimske sportove. Najviši vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brežuljkasti i ravni. Najveća rijeka je Dunav. Austrija ima pet nacionalnih parkova i šezdesetak prirodnih rezervata. Klima je umjerena, s hladnim zimama i svježim ljetima.

Najveći gradovi: Beč (glavni grad), Salzburg, Innsbruck, Graz i Linz.

Promet


Značajnije riječne luke za međunarodni promet su Beč i Linz.

Gospodarstvo


Glavni članak: Gospodarstvo Austrije

Austrija ima razvijeno tržišno gospodarstvo i visok životni standard. Njeguje dobre veze s gospodarstvima Europske Unije, pogotovo s Njemačkom. Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU. Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je gospodarski porast na 1.2% u 2001. godini.

Stanovništvo


Glavni članak: Stanovništvo Austrije

Službeni je jezik njemački, koji se takodjer govori u Njemačkoj. Ipak, standardni jezik njemackog u Austriji ima razlike u odnosu na varijantu koja se koristi u Njemačkoj. Na primjer, se koriste nekoliko slavenskih riječi (n.pr. kukuruz, kren).

Jedan dio državljanina Austrije pripadaju manjinama. Hrvatska je manjina najzastupljenija u Gradišću, gdje živi oko 35.000 Hrvata. U Koruškoj i Štajerskoj živi oko 50,000 Slovenaca. Austrija ima i mnogo radnika-imigranata.

Više od tri četvrtine Austrijanaca su katolici. Ostale važne vjere su islam i protestantizam.

Kultura


Glavni članak: Kultura Austrije

U Austriji su rođeni mnogi slavni skladatelji, među ostalima Mozart, Schubert, Haydn, Johann Strauss otac i sin, Schönberg, Webern i Berg. Treba spomenuti i slavne fizičare Boltzmanna i Schrödingera, filozofe Wittgensteina i Gödela, psihoanalitičara Freuda, pisca Brucknera i Musila i slikara Klimta.

Državni blagdani (neradni dani)


datumhrvatski naziv lokalni nazivnapomene
1. siječnjaNova godinaNeujahr 
6. siječnjaSveta tri kraljaHeilge Drei Königezove se i Epiphanie
klizni datumUskrsni ponedjeljakOstermontagdan nakon Uskrsa
1. svibnja Staatsfeiertagzove se i Praznik rada
klizni datumUznesenje KristovoChristi Himmelfahrtčetvrtak, 40 dana nakon Uskrsa
klizni datumDuhoviPfingstmontag 
klizni datumTijelovoFronleichnamčetvrtak, 11 dana nakon Duhova
15. kolovozaVelika GospaMariä Himmelfahrt 
26. listopadaDan državeNationalfeiertagdonesen Zakon o neutralnosti 1955.
1. studenogSvi svetiAllerheiligen 
8. prosincaBezgrešno začećeMariä Empfängnis 
25. prosincaBožićChristtag, Weihnachten 
26. prosincaSveti StjepanStephanitag 

Vanjske poveznice


Države svijeta | Austrija

Oostenryk | Österreich | Austria | Ēastrīce | نمسا | Austria | Аўстрыя | Австрия | অস্ট্রিয়া | Aostria | Austrija | Àustria | Rakousko | Awstria | Østrig | Österreich | Αυστρία | Austria | Aŭstrio | Austria | Austria | Austria | اتریش | Itävalta | Austria | Eysturríki | Autriche | Austrie | Eastenryk | An Ostair | An Ostair | Austria - Österreich | אוסטריה | ऑस्ट्रिया | Ausztria | Austria | Austria | Austria | Austurríki | Austria | オーストリア | ავსტრია | 오스트리아 | Avusturya | Estrych | Austria | Éisträich | Oosteriek | Austrija | Austrija | Австрија | Austria | Awstrija | Austria | Österriek | Oostenrijk | Austerrike | Østerrike | Categoria:Àustria | Австри | Austria | Áustria | Austria | Austria | Австрия | आस्ट्रिया | Austria | Nuortariika | Austrija | Austria | Rakúsko | Avstrija | Austria | Аустрија | Österrike | ஆஸ்திரியா | ประทศออสเตรีย | Austria | Avusturya | Австрія | Áo | עסטרײַך | 奥地利 | Tang-kok

 

This article is licensed under the GNU Free Documentation License. It uses material from the "Austrija".

Home Pageartsbusinesscomputersgameshealthhospitalshomekids & teensnewsphysiciansrecreationreferenceregionalscienceshoppingsocietysportsworld