Atletika

Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana, a koja obuhvaća: trkačke, bacačke i skakačke discipline. Zbog svoje sveobuhvatnosti zovemo je, što atletika istinski i jest, kraljica sportova! Atletskim vježbama stječe se fizička snaga, izdržljivost, brzina i okretnost a učvršćuju se svojstva volje kao sto su hrabrost, odlučnost i upornost.

Discipline atletike odlikuju se motoričkim kretanjima koja se uspješno mogu primjenjivati u toku obrazovnog procesa ili kroz druge oblike vježbanja, pomoću kojih se značajno utiče na podizanje opće psihofizičke sposobnosti pojedinca. Atletika je polazište i temelj za sve ostale sportove. Od 1896. godine uključena je u redovni program Olimpijskih igara.

Vidi: Osvajači olimpijskih medalja u atletici, muški, 1896. - 2004.

Povijest atletike

Atletika je jedan od najstarijih oblika sportskih natjecanja, još od vremena orginalnih Olimpijskih igara iz vremena stare Grčke pa do modernih Olimpijskih igara današnjih dana. Kako se radi o osnovnim disciplinama trčanja, skokova i bacanja tradicija takvih natjecanja je stara koliko i tradicija sporta, te je povijest atletike u stvari i povijest sporta uopće.

Atletska borilišta

Atletika je započela kao sport na otvorenom, te su se natjecanja odvijala u skladu s vremenskim uvjetima. Danas je uobičajeno da se atletičari tijekom zimskog perioda pripremaju i natječu i u zatvorenim prostorima - atletskim dvoranama.

Atletika na otvorenom

Standardno borilište za atletska natjecanja je atletski stadion. Često integriran s nogometnim stadionom, ovo se borilište sastoji od tipično 8 kružnih eliptičnih staza, od kojih je duljina unutarnje staze, koja se označava kao staza 1, 400 metara. Na objema duljim stazama elipse nalazi se ravan dio od 100 m. Staze su označane crtama koje odvajaju staze 1 do 8. Uz samu stazu tipično se nalaze i zaletište i doskočište za skok u dalj, skok u vis te skok s motkom, bazen s preponom za trkačku utrku na 300 m s preponama, te bacališta. kugle, koplja i kladiva. Atletski stadion je opremljen i brojnom pomoćnom opremom koja se koristi ovisno o disciplini: preponama za preponske utrke, zaštitne mreže za bacačke disicpline, nosači i letvice za skok u vis i skok s motkom, itd.

Atletski stadion je poprište svih atletskih natjecanja osim maratona, za koji se zbog dužine staze ne koristi kružna staza na stadionu, osim kao početno i završno mjesto utrke.

Atletika u dvorani

Atletska dvorana ima gotovo sve elemente kao i atletski stadion, osim što je zbog jednostavnosti konstrukcije dvorane najčešća duljina kružne staze 200 m te je borilište bitno manje nego stadion na otvorenom. Neke discipline koje su na otvorenom standardne zbog manjeg se raspoloživog prostora ne izvode u dvorani, tu spadaju bacenje kladiva i koplja, utrka na 3000 m prepone, maraton. Također, neke su discipline prilagođene dvorani, te se tako utrka na 100 m u dvorani najčešće smanjuje na 60 m, slično kao i 100/110 metara prepone na 60 m, te neke discipline dugih pruga.

Atletske discipline

Brojne su atletske discipline, koje uobičajeno dijelimo na trkačke, bacačke, skakačke i višeboj. Iako se najčešće koristi metrički sustav za izmjeru udaljenosti ili ostvarene duljine/visine skoka ili duljine bacanja, ponekad se javljaju i drugačije mjere, pa je recimo uobičajena utrka na jednu milju.

Trkačke discipline

Kratke pruge ili sprint: utrke na dionicama do 400 m. Uobičajene dionice su: 60 m (uglavnom u dvorani), 100 m, 200 m i 400 m.
Srednje pruge: trkačke disicpline na udaljenosti od 800 do 3000 m. Uobičajene dionice: 800 m, 1500 m, 3000 m
Duge pruge: trkačke disicpline na udaljenosti veće od 5000 m. Uobičajene dionice: 5000 m i 10000 m, te maraton
Štafete: ove utrke uključuju nastup po 4 natjecatelja iz jedne ekipe, koji naizmjenično trče pojedine dionice izmjenjujući štafetnu palicu. Uobičajene štafete: 4x100 m, 4x400 m
Preponske utrke: uključuju tzv. visoke prepone (60 m prepone u dvorani, 100 m prepone žene, 110 m prepone muškarci), zatim tzv niske prepone (400 m prepone) te stipl (3000 m prepone).
Brzo hodanje: uključuje dionice 10 km, 20 km, 50 km

Bacačke discipline

Skakačke discipline

Višeboj

Sedmoboj (žene)
Desetoboj (muškarci)

Svjetski rekordi (stanje 13. lipnja 2006.)

Žene

100 m:	10,49	Florence Griffith-Joyner, SAD	Indianapolis, 16. srpnja, 1988.
200 m:	21,34	Florence Griffith-Joyner, SAD	Seoul, 29. rujna 1988.
400 m:	47,60	Marita Koch, Njemačka (DDR)	Canberra, 06. listopada 1985.
800 m:	1.53,28	Jarmila Kratochvilová, Češka (Čehoslovačka)	München, 26. srpnja 1983.
1 500 m:	3.50,46	Qu Yunxia, Kina	Peking, 11. rujna 1993.
3 000 m:	8.06,11	Junxia Wang, Kina	Peking, 13. rujna 1993.
5 000 m:	14.24,53	Meseret Defar, Etiopija	New York, 03 lipnja 2006.
10 000 m:	29.31,78	Junxia Wang ,Kina	Peking, 08. rujna 1993.
100 m prepone:	12,21	Yordanka Donkova, Bugarska	Stara Zagora, 20. kolovoza 1988.
400 m prepone:	52,34	Yuliya Pechonkina, Rusija	Tula, 08. kolovoza 2003.
3 000 m zapreke:	9.01,59	Gulnara Samitova, Bjelorusija	Tsiklitiria, 04. srpnja 2004.
Maraton:	2:15.25	Paula Radcliffe, Velika Britanija	Chicago, 13. travnja 2003.
Hodanje 5 km:	20.13,26	Kerry Saxby-Junna, Australija	Hobart, 25. veljače 1996.
Hodanje 10 km:	41.56,23	Nadezhda Ryashkina, Rusija	Seattle, 24. srpnja 1990.
Hodanje 20 km:	1:25.41	Olimpiada Ivanova, Rusija	Helsinki, 7. kolovoza 2005.
4 x 100 m:	41,37	Njemačka (DDR)	Canberra, 06. listopada 1985.
4 x 400 m:	3.15,17	Rusija (SSSR)	Seoul, 01. listopada 1988.
Skok u vis:	2,09	Stefka Kostadinova, Bugarska	Rim, 30. kolovoza 1987.
Skok motkom:	5,01	Yelena Isinbayeva, Rusija	Helsinki, 12. kolovoza 2005.
Skok u dalj:	7,52	Galina Chistyakova, Rusija (SSSR)	Lenjingrad, 11. lipnja 1988.
Troskok:	15,50	Inessa Kravets, Ukrajina	Göteborg, 10. kolovoza 1995.
Kugla:	22,63	Natalya Lisovskaya, Rusija (SSSR)	Moskva, 07. lipnja 1987.
Disk:	76,80	Gabriele Reinsch, Njemačka (DDR)	Neubrandenburg, 09. srpnja 1988.
Kladivo:	77,26	Gulfiya Khanafeyeva, Rusija	Tula, 12. lipnja 2006.
Koplje:	71,70	Osleidys Menendez, Kuba	Helsinki, 14. kolovoza 2005.
Sedmoboj:	7291 bod	Jackie Joyner-Kersee, USA	Seoul, 24. rujna 1988.

Muškarci

100 m:	9,77	Asafa Powell, Jamajka	Atena, 14. lipnja 2005.
		Justin Gatlin, SAD	Doha, 12. svibnja 2006.
200 m:	19,32	Michael Johnson, SAD	Atlanta, 01. kolovoza 1996.
400 m:	43,18	Michael Johnson, SAD	Sevilja, 26. kolovoza 1999.
800 m:	1.41,11	Wilson Kipketer, Danska	Köln, 24. kolovoza 1997.
1 500 m:	3.26,00	Hicham El Guerrouj, Maroko	Rim, 14. srpnja 1998.
5 000 m:	12.37,35	Kenenisa Bekele, Etiopija	Hengelo, 31. svibnja 2004.
10 000 m:	26.17,53	Kenenisa Bekele, Etiopija	Bruxelles, 26. kolovoza 2005.
110 m prepone:	12,91	Colin Jackson, Velika Britanija	Stutgart, 20. kolovoza 1993.
		Liu Xiang, Kina	Atena, 27. kolovoza 2004.
400 m prepone:	46,78	Kevin Young, SAD	Barcelona, 06. kolovoza 1992.
3 000 m zapreke:	7.53,63	Shaheen Saif Saaeed, Qatar	Bruxelles, 03. rujna 2004.
Maraton:	2:04.55	Paul Tergat, Kenija	Berlin, 28. rujna 2003.
Hodanje 20 km:	1:17.46	Julio Martinez, Guatemala	Eisenhüttenstadt, 08. svibnja 1999.
Hodanje 50 km:	3:36.03	Robert Korzeniowski, Poljska	Pariz, 27. kolovoza 2003.
4 x 100 m:	37,40	SAD	Barcelona, 08. kolovoza 1992.
4 x 400 m:	2.54,20	SAD	New York, 22. srpnja 1998.
Skok u vis:	2,45	Javier Sotomayor, Kuba	Salamanca, 27. srpnja 1993.
Skok motkom:	6,14	Sergey Bubka, Ukrajina	Sestriere, 31. srpnja 1994.
Skok u dalj:	8,95	Mike Powell, SAD	Tokio, 30. kolovoza 1991.
Troskok:	18,29	Jonathan Edwards, Velika Britanija	Goeteborg, 07. kolovoza 1995.
Kugla:	23,12	Randy Barnes, SAD	Westwood, 20. svibnja 1990.
Disk:	74,08	Jürgen Schult, Njemačka (DDR)	Neubranderburg, 06. lipnja 1986.
Kladivo:	86,74	Yuriy Sedyh, Rusija (SSSR)	Stutgart, 30. kolovoza 1986.
Koplje:	98.48	Jan Zelezny, Češka	Jena, 25. svibnja 1996.
Desetoboj:	9026 bodova	Roman Sebrle, Češka	Götzis, 27. svibnja 2001.

Vanjske poveznice

IAAF Međunarodna atletska federacija - službene stranice

Atletika | Sport

Gourt Home::Gourt :: Atletika