Arthur Schopenhauer

Arthur Schopenhauer (Stutthof, 22. veljače 1788. - Frankfut na Majni, 21. rujna 1860), njemački filozof

Bio je jedan od najbitnijih filozofa devetnaestog stoljeća, najpoznatiji po svom djelu "Svijet kao volja i predodžba" (Die Welt als Wille und Vorstellung). Ovaj filozof je bio poznat po tome što je bio iracionalist, filozofski pesimist i otvoreni mrzitelj Hegela. Pod uticajem Kanta prihvatio je mišljenje da je svijet produkt subjekta. Smatrao je da je sve privid, varka i da zato ne treba tražiti suštinu u pojavnom, vidljivom svijetu. Svojim pesimizmom Schopenhauer je utjecao na kulturu 19. stoljeća, posebno na umjetnost (Wagner).

Volja

Schopenhauer je smatrao da je bit čovjeka u intuiciji koja se ispoljava kao volja. Volja je bit svijeta i ona je organske i neorganske prirode. Volja sve pokreće, ona je gospodar, a intelekt sluga, a to je Schopenhauer obrazložio time što je rekao da ono što proturjeći srcu ne ulazi u glavu. Pojavne stvari su zakonite, volja ne podliježe zakonu - ona je slijepi nagon. Volja nastaje iz nedostatka i ona nikada ne može biti potpuno zadovoljena, pa je bol neminovna.

Ovaj njemački filozof je tvrdio da kada ostvarimo neku težnju osjećamo dosadu. Tako je čovjekov život samo smjena boli i dosade. Povijest čovječanstva je besciljno lutanje i nema napretka. Schopenhauer vidi jedini izlaz u askezi, odricanju od života i utapanjem u nirvanu (ovdje je vidljiv uticaj filozofije Indije). Još jedan način oslobađanja od boli je u bezinteresnom doživljaju umjetnosti.

Schopenhauer i žene

Schopenhauer je poznat po svom eseju Uber die Weiber, u kojem je izrazio svoje neslaganje sa , tzv. "teutonsko-krišćanskim" odnosom prema ženama. On je tvrdio da je " ženina priroda da služi", i protivio se Schillerovoj poemi u čast ženama, Wurde der Frauen. Međutim, esej daje dva komplimenta i to: "žene su razboritije u svom sudu od muškaraca" i da su suosjećajnije prema patnjama drugih. Ovo posljednje je protumaćeno kao slabost a ne kao vrlina.

Ova vrlo netolerantna mišljenja o ženama su u kontrastu sa Schopenhauer, mnogo liberalnijim, pogledima na društvene probleme: bio je strogo protiv tabua o problemima kao što su samoubojstvo i mazohizam i osudio je postupanje s afričkim robovima.

Relevantni članci

Vanjski linkovi

http://www.friesian.com/arthur.htm
http://www.blupete.com/Literature/Biographies/Philosophy/Schopenhauer.htm stranica sadrži pogrešno mišljenje da je Schopenhauer bio solipsist
http://plato.stanford.edu/entries/schopenhauer/
http://www.carleton.ca/~abrook/SCHOPENY.htm O Schopenhauerovom uticaju na Frojda i filozofiju
Schopenhauer i estetika

njemački filozofi

Gourt Home::Gourt :: Arthur Schopenhauer

Volja

Schopenhauer i žene

Relevantni članci

Vanjski linkovi