Karipsko more

Do 7.680 m duboko karipsko more je jugoistočni dio Američkog sredozemnog mora odvojeno od Atlantskog okeana otočjem Karibi koji se proteže u luku od meksičkog zaljeva pa gotovo do Venecuele .

Karipsko more, kao i karipski otoci dobili su ime po Karibima, narodu koji su španjolski osvajači po svom dolasku zatekli na Malim Antilima .

Stanovništvo

Karibi su šarena mješavina naroda kojih ima oko 35 miliona. Pored Španjolaca, na različitim karipskim otocima žive i Kreoli, Mulati i Indijci. Turistički vodiči u Dominikanskoj Republici znaju reći, da ne postoji neki narod na Zemlji koji kod njih nije ostavio svoj genetski otisak. Glavni jezici Kariba su španski i engleski. Pored toga, na Hispanioli u državi Haiti se govori francuski, a uz to i različiti kreolski jezici. Govori se i nizozemski.

Geologija

Največi dio Karipskog mora koje u Kajmanskom jarku doseže dubinu od 7.680 m nalazi se na Karipskoj ploči. Samo sjeverozapadni dio, koji je s druge strane kajmanskog jarka, leži na Sjevernoameričkoj ploči.

Historija Kariba

Naseljavanje ovog područja je počelo negdje tokom prvog milenija p.n.e. Arawak indijanci su iz današnje Venecuele prvo stigli na Trinidad da bi zatim od njega krenuli u naseljavanje otoka za otokom. Oko 1500 godina kasnije, njihov su put slijedili ratnički narod Kariba. Kako Arawak indijanci nisu bili ratnici, Karibi su ih uspjeli potisnuti, tako da su u vrijeme dolaska bijelaca Arawak naseljavali još samo Kubu, Hispaniolu i Bahame dok su na svim ostalim otocima živjeli Karibi.

Otkrivači i naseljenici

Kad se Kristofor Kolumbo, po nalogu španjolske krune, 1492. godine iskrcao na San Salvadoru , bio je prije svega u potrazi za zlatom i drugim bogatstvima. Međutim, narod Aravaka nije polagao baš nikakvu pažnju onome, što su Europljani smatrali bogatstvom. Tako su Karibi bili, doduše, naseljeni, ali su konkvistadori ubrzo prešli na američki kontinent . Uskoro su Karibe počeli naseljavati i Englezi, Nizozemci i Francuzi; čak su Danska i Kurlandija imali nekoliko kolonija.

U 16. stoljeću su Karibi bili prizorište gusarenja. Mali otoci s brojnim uvalama pružali su izvrsne mogućnosti raznim gusarima, ali i takvim koji su po nalogu pojedinih kraljeva napadali i pljačkali brodove rivalizirajućih nacija, za postavljanje zasjeda i napade na pretežno španjolske brodove s blagom. Port Royal na Jamajki kao i francusko naselje na Tortugi su bili prava gusarska gnjezda.

Nezavisnost

Većina otoka postala su nezavisna sredinom 20.stoljeća.

Intervencije SAD-a na Karibima i u Srednjoj Americi

Nikaragva: 1833, 1854-57, 1896, 1909-10, 1912-25, 1926-33
Meksiko: 1845-48, 1914, 1916-17
Honduras: 1896, 1905, 1907, 1911, 1917, 1919, 1924-29
Kuba: 1898, 1901-03, 1906-09, 1912, 1917-19, 1921-23, 1933, 1961
Panama: 1903, 1908, 1912, 1917-18, 1921, 1989
Dominikanska republika: 1904, 1914, 1916-24, 1965-66
Haiti: 1915-35, 1944, 1994
Kostarika: 1919
Gvatemala: 1920, 1954
Grenada: 1983

Države koje graniče s Karipskim morem

Otočne grupe u Atlantiku koje se također smatraju Karibima

Mora | Sjeverna Amerika

Gourt Home::Gourt :: Karipsko more