Francuska

Republika Francuska je država u zapadnoj Evropi. Graniči se sa Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španijom. Francuska je članica Ujedinjenih naroda, NATO-a, grupe G8 i osnivač Evropske ekonomske zajednice, današnje Evropske unije.

Historija

Granice današnje Francuske podudaraju se s drevnom Galijom, koju su nastanjivali Gali, keltski narod. Galiju su osvojili Rimljani u 1. stoljeću pr. n. e., pa su Gali usvojili romanski jezik i kulturu. Kršćanstvo se ukorijenilo u Galiji u 2. i 3. stoljeću naše ere. Istočne granice Galije uz Rajnu osvojila su germanska plemena u 4. stoljeću, prvenstveno Franci, od kojih dolazi staro ime zemlje, "Francie".

Iako se osnutak francuskog kraljevstva obično smješta u 5. stoljeće, Francuska se kao zasebna zemlja prepoznaje od 9. stoljeća, kad se franačko kraljevstvo Karla Velikog podijelilo na istočni i zapadni dio. Istočni dio je bio začetak današnje Njemačke, a zapadni Francuske.

Nasljednici Karla Velikog vladali su Francuskom do 987. godine, kad je vojvoda Hugo Kapetović okrunjen za kralja Francuske. Na prijestolju su se u sljedećih osamsto godina izmijenile tri dinastije: Capet, Valois i Bourbon. Kraljevstvo je ukinuto 1792. godine, kad je Francuska revolucija (započeta 1789.) uspostavila republiku.

U napoleonskim ratovima (1803-1815.) Francuska je osvojila veći dio Evrope i postala carstvo, ali zatim je vraćena u stare granice. U 19. stoljeću su se izmjenjivala razna državna uređenja, da bi se od Francusko-pruskog rata (1870.) ustalila republika.

Francuska je tokom 19. i 20. stoljeća izgubila brojne kolonije, bogatstvo i vodeći položaj među državama svijeta. U Prvom i Drugom svjetskom ratu bila je na strani pobjednika. Od 1958. godine Francuska je stabilna predsjednička demokratija poznata kao Peta Republika.

Poslijeratno zbližavanje Francuske i Njemačke bilo je ključno za ekonomsku integraciju Evrope, pa je u januaru 1999. godine uveden euro. Danas se Francuska zalaže za još veće političko, vojno i sigurnosno ujedinjenje Europe.

Francuska je jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.

Vlada

Ustav Pete Republike usvojen je općim referendumom 28. maja 1958. godine. Dao je mnogo veće ovlasti izvršnoj vlasti u odnosu na Parlament. Predsjednik se direktno bira na pet godina. Predsjednik imenuje predsjednika vlade, predsjeda kabinetom, zapovijeda oružanim snagama i sklapa državne sporazume.

Assemblée Nationale (Francuski parlament) je glavno zakonodavno tijelo. Svi se zastupnici direktno biraju na pet godina. Postoji i Senat, gdje senatore bira izborni odbor na devet godina, a svake tri godine bira se jedna trećina Senata. Senat ima ograničene zakonodavne ovlasti, a u slučaju neslaganja između dva doma, Parlament ima posljednju riječ. Vlada ima jak utjecaj na određivanje dnevnog reda Parlamenta.

Političke podjele

Francuska ima 26 pokrajina (régions, jednina région):

Elzas (Alsace)
Akvitanija (Aquitaine)
Auvergne
Donja Normandija (Basse-Normandie)
Burgundija (Bourgogne)
Bretanja (Bretagne)
Centre
Champagne-Ardenne
Korzika (Corse)
Franche-Comté
Gornja Normandija (Haute-Normandie)
Île-de-France
Languedoc-Roussillon
Limousin
Lorraine
Pireneji-Jug (Midi-Pyrénées)
Nord-Pas-de-Calais
Regija Loire (Pays-de-la-Loire)
Pikardija (Picardie)
Poitou-Charentes
Provansa-Alpe-Azurna obala (Provence-Alpes-Côte d'Azur)
Rona-Alpe (Rhône-Alpes)
Prekomorski departmani (Départements d'outre mer - DOM); svaki je od njih istodobno i departman i pokrajina:
- Gvadalupa (Guadeloupe)
- Martinik (Martinique)
- Francuska Gvajana (Guyane Française)
- Reunion (La Réunion)

Pokrajine se zatim dijele na sto departmana (départements), koji se opet dijele na 342 okruga (arrondissements). Osim toga, Francuska ima i dva teritorijalna kolektiva (Mayotte, Sveti Petar i Mikelon) i četiri prekomorske zemlje i teritorija (Francuska Polinezija, Francuski južni i antarktički teritoriji, Nova Kaledonija, Wallis i Futuna).

Francuska kontrolira i brojne otočiće u Indijskom i Tihom okeanu, uključujući Bassas da India, otok Clipperton, otok Europa, otok Glorioso, otok Juan de Nova, otok Tromelin.

Geografija

Francuska ima raznolik reljef, od obalnih nizina na sjeveru i zapadu, gdje Francusku oplakuje Sjeverno more i Atlantski okean, do gorskih lanaca na jugu (Pireneji) i jugoistoku (Alpe). Najviši vrh je Mont Blanc (4810 m) na Alpama, ujedno i najviši vrh Evrope.

Između tih ekstrema nalaze se gorja Massif Central i planine Vosges, kao i široka poriječja Loire, Rone, Garonne i Seine.

Od većih gradova izdvojili bi Lijon (Lyon), Marsej (Marseille), Bordo (Bordeaux), Toulouse.

Privreda

Francuska ekonomija se sastoji od razvijenog privatnog poduzetništva i znatnog ali opadajućeg državnog vlasništva. Velike površine obradive zemlje, primjena najnovije tehnologije i subvencije učinile su Francusku vodećom poljoprivrednom silom Zapadne Europe.

Vlada i dalje vrši znatan utjecaj na ključne segmente infrastrukture. Ima većinsko vlasništvo u željezničkim, energetskim, zrakoplovnim i telekomunikacijskim tvrtkama. Od početka 1990-ih država postupno prodaje svoje udjele u France Telecom, Air France i osiguravajućim, bankovnim i vojnim segmentima.

Francuska je zajedno s 11 drugih članica Europske Unije uvela euro 1. januara 1999. godine. Euro je početkom 2002. godine posve zamijenio francuski franak.

Stanovništvo

Tri četvrtine stanovništva Francuske žive u gradovima.

Velika većina stanovnika su Francuzi. Domorodačke manjine su Flamanci na krajnjem sjeveru, Bretonci u Bretanji, Baskijci na jugozapadu, Katalonci na istočnim Pirenejima, Elzašani u Elzasu i Korzikanci na Korzici.

Ne znaju se tačni podaci o manjinama, jer je pojam "etnička manjina" gotovo nepoznat u Francuskoj. Naime, još od Francuske revolucije država primjenjuje "zakon tla" (droit du sol), koji kaže da su prebivalište i etnički identitet nerazdvojni, tj. onaj ko živi u Francuskoj automatski je Francuz. Etničke manjine su kroz historiju asimilirane na sve načine, i to vrlo uspješno. Tek je nedavno, i to pod pritiskom Evropske Unije, Francuska dala važnija prava etničkim manjinama.

Službeni jezik je francuski, ali postoji više lokalnih jezika: baskijski, bretonski, katalonski, korzički, flamanski, njemački (elzaški), okcitanski. Francuska vlada i školstvo tek su odnedavno dopustili njihovo korištenje. Regionalni se jezici danas uče u nekim školama, ali francuski ostaje jedini službeni jezik, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini.'''

Glavna vjera u Francuskoj je katoličanstvo. Više od 80% stanovnika se izjašnjava kao katolici, ali to je zapravo samo tradicionalna vjerska pripadnost, jer najveći dio ljudi uopće ne drži katoličkih obreda, s obzirom da je Francuska još od Francuske revolucije vrlo svjetovna zemlja. Ipak, ona sadrži Lourdes, možda najslavnije katoličko mjesto hodočašća na svijetu.

Islam se u zadnjih pedeset godina jako proširio Francuskom zbog muslimanskih doseljenika iz bivših kolonija u sjevernoj Africi. Danas oko 5% stanovništva Francuske prakticira islam.

Protestantizam se znatno smanjio nakon progona u 16. i 17. stoljeću, pa protestanti danas čine samo 2% stanovništva.

Jevreji čine samo 1% stanovništva, ali to je čak jedna trećina ukupnog broja Jevreja u Evropi. Jevrejska je zajednica oduvijek igrala vrlo važnu ulogu u Francuskoj, kako ekonomski tako i kulturno.

Kultura

Francuska je svijetu dala ogroman doprinos u kulturi. U 17. i 18. stoljeću je njezin kulturni utjecaj bio toliki da je francuski bio lingua franca Evrope, kao danas engleski.

Među nebrojenim velikanima i genijima, spomenimo samo nekolicinu:

arhitekt Le Corbusier
filozofi Descartes, Pascal, Sartre i Rousseau, Voltaire
kipar Rodin
književnici Rabelais, Hugo, Balzac, Baudelaire, Rimbaud i Proust
reditelji Truffaut i Godard
komponisti Berlioz, Ravel i Bizet
slikari Manet, Monet, Cézanne, Renoir i Matisse

Također pogledajte

Historija Francuske

Vanjski linkovi

Elizejska palača - službena stranica predsjednika
Predsjednik vlade - službena stranica vlade
Assemblée Nationale - francuski parlament
Sénat - francuski senat
Državna administracija - poveznice na razne ustanove
France - Directory in English

Države Svijeta | Francuska | Mediteran

Gourt Home::Gourt :: Francuska