article

Belgija je zapadnoevropska država koja graniči sa Nizozemskom, Njemačkom, Luksemburgom, i Francuskom. Ukupna površina Belgije je 30.150 kvadratnih kilometara. Glavni grad države je Brisel. Ukupno stanovništvo je 10.309.725. Belgija je na kulturnoj raskršnici germanske i romanske Evrope sa nizozemskim govornim područjen na sjeveru (Flamanci), njemačkim na istoku, te francuskim na jugu, (Valonci), što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. 60% stanovnika Belgije su Flamanci, a 31% su Valonci.

Historija


U antičkom dobu Belgiju su naselila različita plemena gala i kelta.Od V stoljeća bila je u sastavu Franačke.Od 870 godine veći dio Belgije ulazi u sastav Njemačke.Od XV stoljeća dolazi do ujedinjenja Belgije pod vodstvom Burgundijaca.Od 1477 opet postaje zemlja pod upravom Hasburgovaca.postala je familijarni nasljednik Španskih hasburgovaca,dok se Holandija njih oslobodila.Zatim 1714 opet postaje Austrijska.Krajem 18 stoljeća postala je dio Francuske,a nakon Bečkog kongresa pripala je Holandiji.1830 godine je zahvaljući francuzima digla ustanak protiv Holandije te je priznata naredne godine,te dolazi do velikog uspona Belgije.U oba dva rata je okupirana bila od strane Njemačke.Godine 1960 i 1961 oslobodile su se Kongo i Burundi njene kolonijalne uprave,vojničkim putem.

Vlada


Političke podjele


Geografija


Kraljevina u sjeverozapadnoj Evropi, u Beneluksu. Graniči se sa Holandijom, Njemačkom, Luksemburgom i Francuskom i izlazi na Sjeverno more. Belgija se dijeli na priobalne nizije na sjeveru, centralni brdoviti dio i Ardenske planine na jugu. Najviši vrh je Botranž. Najveće rijeke su Šelda i Meza. Klima od obale do planina ide od atlantske do kontinentalne.

Privreda


Belgija spada među visoko industrijalizirane te razvijene zemlje svijeta. Najviše je razvijena industrija, gdje je zaposleno najviše stanovništva.

Stanovništvo


Kultura


Najvažniji dio belgijske kulture su festivali. Najpoznatiji je karneval u Binšu. U književnosti su zastupljene flamanska i francuska književnost. Najpoznatiji srednjovijekovni književnici su Filip de Komin i Žan Froasar. Najpoznatiji iz 19. vijeka su Charles de Koster, Emil Verheren i Hendrik Konsijens, a iz 20. grof Moris Polidor Mari Bernard Meterlink. Belgija je bila jedan od centara renesanse u 15. i 16. vijeku. Najpoznatiji slikari ovog perioda su Hubert van Ejk, Jan van Ejk, Hijeronimus Boš i Piter Brigel Stariji. U 17. vijeku je najpoznatiji ser Antoni van Dik koji je ujedno i najpoznatiji flamanski slikar. U 20. vijeku su najpoznatiji baron Džejms Sidni Ensor, Pol Delvo i Rene Fransoa Gislan Margit. Belgijski arhitekta baron Viktor Horta je snažno uticao na razvoj evropske arhitekture u 20. vijeku. Modernu arhitekturu Belgije je razvio Henri Klemens van de Velde.

Relevantni članci


Vanjski linkovi


Belgija | Države Svijeta

België | Belgien | Belchica | Belgium | بلجيكا | Bélxica | Бэльгія | Белгия | বেলজিয়াম | Bèlgica | Belgie | Бельги | Gwlad Belg | Belgien | Belgien | Βέλγιο | Belgium | Belgio | Bélgica | Belgia | Belgika | بلژیک | Belgia | Belgiä | Belgique | Bèlg·ique | Belgjiche | Belgje | An Bheilg | A' Bheilg | Bélxica - België | בלגיה | Belgija | Bèljik | Belgium | Belgica | Belgia | Belgia | Belgía | Belgio | ベルギー | Belgia | ბელგია | 벨기에 | Belçîka | Pow Belg | Belgia | Belsch | Belsj | Belgija | Beļģija | Белгија | Belgium | बेल्जियम | Belgium | Belgium | Belgien | België | België | Belgia | Belgia | Belgique | Belgica | Бельги | Belgia | بلجيم | Bélgica | Belgia | Belgia | Бельгия | बेल्जियम | Belgiu | Belgia | Belgium | Belgicko | Belgija | Belgjika | Белгија | Belgien | ประเทศเบลเยียม | Belhika | Belçika | Бельгія | Bỉ | Beldjike | 比利时 | Belgien

 

This article is licensed under the GNU Free Documentation License. It uses material from the "Belgija".

Home Pageartsbusinesscomputersgameshealthhospitalshomekids & teensnewsphysiciansrecreationreferenceregionalscienceshoppingsocietysportsworld